Odlučilo je to slovensko Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja koje je izdalo okolišnu suglasnost za produljenje rada nuklearke, navodi dnevnik.

U HEP-u ističu da ova odluka "ima stratešku važnost, kako za Hrvatsku elektroprivredu, kao 50-postotnog suvlasnika NEK-a, tako i za ukupan hrvatski energetski sektor, s ekonomskog, energetskog i okolišnog aspekta, pogotovo u okolnostima aktualne energetske krize".

Naime, NE Krško je ekonomičan niskougljični izvor električne energije za hrvatski elektroenergetski sustav, a koji s aspekta nuklearne sigurnosti zadovoljava najstrože međunarodne standarde.

Nuklearna elektrana Krško, koja je u rad puštena 1983. godine, prosječno godišnje proizvodi oko 5,6 milijardi kilovatsati električne energije, koja se u jednakim omjerima dijeli između Hrvatske i Slovenije. To znači da NEK godišnje pokriva oko 20 posto potreba Slovenije i oko 16 posto potreba Hrvatske za električnom energijom.

U HEP-u ističu da je u 2022. hrvatski dio proizvodnje iz NEK-a iznosio 2,65 TWh, što je činilo 14,42 posto ukupno raspoložive električne energije u Hrvatskoj. Tijekom ove godine očekuje se da NEK proizvede više od 6 milijardi kWh električne energije.

Sam postupak ishođenja okolišne suglasnost bio je dug i iznimno složen. U izradi dokumentacije, analiza te stručnih ocjena, kao i izradi procjene utjecaja na okoliš sudjelovale su brojne znanstvene institucije iz Hrvatske i Slovenije, a provedena je i preko granična procjena utjecaja na okoliš sa susjednim državama Hrvatskom, Italijom, Mađarskom, Austrijom te dodatno i Njemačkom.

Prema dostupnim informacijama, osim okolišne suglasnosti, uvjet za produljenje rada NEK-a bio je i uspješan završetak modernizacije i povećanja sigurnosti elektrane, koji je ispunjen zaključenjem Programa modernizacije nuklearne sigurnosti.

Riječ je o investiciji vrijednoj 370 milijuna eura, a sredstva su u jednakim iznosima osigurali suvlasnici nuklearke, HEP i GEN Energija, piše novinar Jutarnjeg lista Krešimir Žabec.