Dvoje čelnika će prema tom dogovoru, kako se doznaje, predložiti Rusiji da povuče snage na Krimu natrag u njihove baze u regiji, ograniči ruske snage u okvir dopuštenog limita od 11.000 pripadnika tih snaga u Ukrajini kao i da dopusti međunarodne promatrače koji bi nadgledali poštivanje ljudskih prava etničkih Rusa.

Takvo bi rješenje nadalje uključivalo izravne razgovore između Rusa i nove ukrajinske vlade uz moguće međunarodno posredovanje. Ukrajinski izbori predviđeni za svibanj održali bi se kako je i planirano.

Kako se doznaje iz američkih izvora, Obama je kancelarki Merkel potvrdio da neće doći na summit G8 koji se u lipnju treba održati u Sočiju ostane li u Ukrajini status quo, a pripremni sastanci vezani uz organizaciju sastanka već su prekinuti.

U priopćenju Bijele kuće o razgovorima Obama-Merkel kaže se da je dvoje čelnika izrazilo ozbiljnu zabrinutost ruskim 'jasnim kršenjem ukrajinskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta' te da su se 'složili oko važnosti smirivanja situacije, uključujući raspoređivanje međunarodnih promatrača i pokretanje izravnih razgovora između Rusije i Ukrajine', navela je Bijela kuća.

Prema riječima visokog dužnosnika Bijele kuće, Sjedinjene Države žele, istodobno jačajući pritisak na Rusiju, u suradnji sa svojim zapadnim saveznicima, ponuditi Putinu način izlaska iz ukrajinske krize. Obamina ideja, iznesena i u razgovoru s Merkel, je da se točku po točku razmotre primjedbe Moskve u kojima ona izražava zabrinutost situacijom u Ukrajini.

Ruski predsjednik Vladimir Putin opovrgnuo je da su ruske oružane snage izravno angažirane u zauzimanju Krima, no ponovio je stajalište da ima pravo poslati vojsku kako bi zaštitila ruske sunarodnjake koji se, po njegovim riječima, osjećaju ugroženi nakon što je svrgnut predsjednik Viktor Janukovič i uspostavljena nova ukrajinska vlada.

Američki dužnosnici ističu pak kako nema nikakvog dokaza koji bi podupro ruske navode da su etnički Rusi u Ukrajini ugroženi.