U Hrvatskom domu u Vukovaru u ponedjeljak je obilježen Dan sjećanja na zatočenike neprijateljskih logora tijekom Domovinskog rata i 25 godina od posljednje velike razmjene hrvatskih logoraša iz srpskih koncentracijskih logora u Nemetinu 1992., a ratni zapovjednik obrane Vukovara Branko Borković rekao je da se trebaju obilježiti mjesta gdje su stradali logoraši, hrvatski branitelji i civili, gdje su mučeni i ubijani
U razmjeni po načelu 'svi za sve' temeljem dogovora hrvatske i srpske strane na pregovorima u Budimpešti, prije 25 godina, 14. kolovoza 1992. na slobodni teritorij Republike Hrvatske tada je pušteno 714 logoraša, hrvatskih branitelja i civila od kojih je najveći broj njih bio iz Vukovara i okolice.
Predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL) Danijel Rehak, koja je i organizira današnje obilježavanje, rekao je na svečanoj akademiji u Vukovaru kako Hrvatska danas priznaje nešto više od 7.600 logoraša ali i da je to daleko manje od stvarnoga broja.
vezane vijesti
Prema našim evidencijama zatočeno je bilo oko 30.000 osoba. Međutim, status logoraša imaju samo oni koje su popisali predstavnici Međunarodnog Crvenoga križa i koji su bili zatočeni duže od 72 sata. Tako niti oni hrvatski branitelji i civili zatočeni i ubijeni na Ovčari nemaju status logoraša jer su bili manje od 72 sata zatočeni, pojasnio je Rehak. Istaknuo je kako je od trenutka zatočenja pa do razmjene ubijeno 3.000 hrvatskih branitelja i civila, od čega njih 300-ak u logorima.
Rehak je podsjetio kako su hrvatski građani tijekom velikosrpske agresije u Domovinskom ratu bili zatočeni u 70-tak srpskih logora na okupiranim dijelovima Hrvatske i u Srbiji, dok komisije UN-a imaju popis više od 440 logora na prostoru bivše Jugoslavije. Unatoč odmaku od 25 godina bivši logoraši nisu uspjeli ostvariti niz svojih zahtjeva. Tako za sada nema nikakvih informacija o njihovim zahtjevima za isplatu odštete, a niti podnesene kaznene prijave niti tužbe protiv odgovornih ne daju rezultata, dodao je.
'Sve je to mrtvo slovo na papiru. Hrvatske državne institucije nemaju interesa da nam pomognu, a mi to kao amateri ne možemo. Učinili smo što smo mogli i došli do zida. U isto vrijeme u Srbiji ne žele priznati da su odvodili hrvatske građane, zatvarali ih i batinali', naglasio je Rehak. Svečanoj akademiji u Hrvatskom domu nazočio je i ratni zapovjednik obrane Vukovara Branko Borković koji je rekao kako nije napravljeno dovoljno da bi se zadovoljila pravda.
Dodao je kako "ratnički bubnjevi s druge strane Dunava i dalje bubnjaju bez obzira na ruku pomirenja koja im je pružena". 'Trebamo obilježiti mjesta gdje su stradali hrvatski logoraši i gdje su ljudi mučeni i ubijani. To treba biti i jedan od preduvjeta pristupu Srbije Europskoj uniji', rekao je Borković.
Svečanoj akademiji nazočio je i predsjednik tadašnje hrvatske Vlade nacionalnog jedinstva Franjo Gregurić koji je jedan od najzaslužnijih za razmjenu "svi za sve". Zbog toga mu je uručena Plaketa HDLSKL. U okviru programa nekadašnji logoraši posjetili su i mjesto razmjene kod Nemetina.
