Taj posao planira se financirati sredstvima Grada Splita i Vlade: ona se još lani pohvalila time da je u državnom proračunu za iduću godinu predvidjela oko 300 milijuna kuna upravo za sportsku infrastrukturu, pa u Splitu namjeravaju iskoristiti ovu Plenkovićevu ponudu. Poljud je, premda oronuo, još uvijek jedini funkcionalan veliki stadion u državi, trenutno ima najveći kapacitet, ali i najveći prosječan posjet - ove godine čak 17 tisuća ljudi po utakmici, najviše ikad.

Radi se o jedinom velikom sportskom objektu službeno zaštićenom kao spomenik kulture: ako on nije zaslužio državni novac, rekli bismo, nitko drugi nema apsolutno nikakve šanse.

Uglavnom, sama obnova stadiona tek je dio nedavno predstavljenog gradskog 'sportskog paketa', a koji je gradonačelnik Ivica Puljak prigodno obznanio na godišnjoj skupštini dioničara Hajduka. Više je tu koraka i faza u investiranju.

Upravo traju pripreme za uređenje nekoliko terena Primorca u obližnjem Stobreču i on zapravo postaje Hajdukov 'minikamp' u kojemu će se smjestiti veći dio klupske Akademije, a kompleks obližnjeg Dalmatinca uredit će se za potrebe Hajdukove ženske ekipe.

Uskoro započinje i izrada dokumentacije za dodatne sadržaje u neposrednom okruženju Poljuda - još najmanje jedan teren za trening, davno zamišljeni treći objekt ispod zapadne tribine, parkiralište i uređenje golemog platoa na prilazu stadionu - a papiri za tu fazu trebali bi biti dovršeni taman kad na samom Poljudu započnu radovi, dakle negdje u ovo doba iduće godine.

Na koncu, tu je i treća faza, a koja je u Splitu ovih dana izazvala najviše zanimanja: razrada gradskog projekta Brodarica, u sklopu kojeg bi se iz nule gradio potpuno novi kompleks s kongresnim centrom, hotelima, gradskim stanovima za najam i potpuno novim Hajdukovim stadionom s 25 tisuća mjesta. Zamišljen je vrlo ambiciozno, u skladu s ambicijama splitskog kluba - radilo bi se o pravom nogometnom stadionu po suvremenim standardima, bez atletske staze i s mnoštvom dodatnih sadržaja koji bi generirali prihode i učinili projekt samoisplativim.

Za ovu fazu do kraja godine planirano je izraditi studiju isplativosti, dogodine započeti s natječajima za izradu projekta i s procedurom izmjene GUP-a, a sama gradnja realno neće započeti još najmanje dvije i pol godine.

Ideja novog stadiona, rekli smo, u Splitu je izazvala je dosta rasprava i kontroverzi, pa i podsmijeha, no barem teoretski nije nimalo nesuvisla: čak i današnji podaci o komercijalnim prihodima i broju gledatelja Hajdukovih utakmica - većim od troje najvećih konkurenata zajedno, usprkos dugogodišnjim neveselim sportskim rezultatima - daju pravo razmišljati o ovom pothvatu.

Jer jednom kad i bude obnovljen, Poljud će uglavnom biti doveden na standard iz 1979. godine, kada je izgrađen, što je miljama daleko od komfora (i prilike za zaradu) modernih nogometnih arena.

No ipak ga treba obnoviti, u što smo se ponovno uvjerili u maloj inspekciji tportala. Premda stanje nije do kraja alarmantno, svakako je ozbiljno i to se vidi na svakom koraku. Unutrašnjost Poljuda u posljednjih nekoliko godina drastično je unaprijeđena, ušminkane su gotovo sve prostorije - od svlačionica i teretana do klupskog hotela, prostora administracije, trofejnih sala, fan shopa i welcome deska - no njegovi problemi su sistemski.

Prvi je krovište stadiona, u svoje doba revolucionaran inženjerski pothvat i prva takva 'lebdeća' struktura na svijetu, bez nosivih stupova. Leksanske ploče odavno su se zamutile i opterećene su s više tona prašine koja ih, paradoksalno, najvjerojatnije štiti od potpunog raspada. Ipak, mnogi komadi su napukli ili su iz preventivnih razloga uklonjeni, pa se nad glavama gledatelja pojavljuje sve više rupa.

Sama konstrukcija krova sastoji se od desetak tisuća čeličnih nosača koji se spajaju u karakterističnim 'zglobovima' i veliku pažnju izazvala je vijest otprije dvije godine da je pukao jedan od njih. Stabilnost nije ni blizu narušena, tvrdi se, ali pravi problem je u čeličnim vijcima koji sve drže na okupu. Nitko zapravo ne zna u kakvom su oni stanju, niti će znati dok se sve ne razmontira.

To će biti prvi korak u obnovi: tportal je dobio na uvid prezentaciju gradonačelnika Puljka, a koja predviđa potpunu obnovu konstrukcije, od nosača do leksanskih ploča. Cijeli bi se posao morao odvijati u fazama, ali uz zadane uvjete da Hajduk cijelo vrijeme igra na ovom stadionu pred minimalno 20 tisuća gledatelja.

Dakle radit će se jedna po jedna tribina.

'Nakon svake utakmice, kao i nakon svake velike bure, angažiramo alpiniste koji pregledavaju krov i upozoravaju nas na eventualna oštećenja', kaže za tportal član Uprave Hajduka Ivan Matana.

Drugi veliki sistemski problem Poljuda jest njegova betonska konstrukcija, školjka koju je proteklih mjeseci pregledavao cijeli niz stručnjaka iz tvrtke IGH i o tome sastavio detaljan izvještaj. Dokument nije za javnost, navodno također nije alarmantan - ali ponovno jest upozoravajući.

Golim okom na mnogim mjestima može se vidjeti kako željezna armatura izviruje iz betona, posebno iznad ulaza na tribine te ispod mostova koji vode od okolne šetnice do samog stadiona. Konstrukcija je naprosto izraubana, što se vidi čak i na stepeništima, prilazima i u dijelu unutrašnjosti. Koliko god se krpala, to više nije dovoljno.

Puljkov plan predviđa njenu potpunu obnovu, protupotresno ojačanje, ali i novu rasvjetu, razglas, obnovu atletske staze i dijela vanjskog prstena. Cijeli ovaj posao poprilično je olakšan jer je preminuli veliki arhitekt Boris Magaš svoja autorska prava prenio na Nenada Fabijanića, s kojim je splitska gradska vlast u kontaktu i koji će raditi na projektiranju, a potom i na dopuni potrebne dokumentacije.

A sama splitska gradska vlast, kako je potvrđeno tportalu, privodi kraju proces izbora projekt menadžera koji će biti zadužen za sve faze ovog 'sportskog paketa': i obnovu Poljuda, i dodatne sadržaje oko njega, i osmišljavanje i gradnju kompleksa s novim stadionom na Brodarici. Njegovo ime trebalo bi biti otkriveno za desetak dana.

U opširnoj fotogaleriji Nikole Vilića zabilježili smo kako danas izgleda Poljud, na kojemu je - otkrili su nam domaćini - precizno pobrojano čak tri tisuće rupa od metaka koji su početkom devedesetih u ovom smjeru letjeli iz obližnje ratne luke u Lori. Sve su još uvijek tu, na ranjenom stadionu koji vapi za obnovom i koji je, svemu usprkos, i dalje najljepši, najfunkcionalniji i trenutno čak najveći u Hrvatskoj.

Što možda manje govori o samom Poljudu, a više o Hrvatskoj.