Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) najoštrije je osudila odluku ministra zdravstva Vilija Beroša da se, nakon dvije godine pandemije, antigenska testiranja 'prebace' i u ordinacije obiteljskih liječnika.
'To nije ništa drugo već alibi zdravstvene i političke administracije kojemu je cilj da sakrije vlastitu nesposobnost, neorganiziranost, nečinjenje kao i loše upravljanje ovom krizom. Ta ista administracija je prije Božića popuštala mjere, dodvoravajući se politici, tvrdeći da je situacija dobra i stabilna iako ih je zdravstvena struka upozoravala da to ne čine. A danas bi odgovornost za takve katastrofalne odluke, prebacivali na druge', navodi se u priopćenju KoHOM-a.
Navode da su ordinacije obiteljskih liječnika već su sada pretrpane, a pacijenti u mnogim slučajevima teško odmah mogu dobiti svog izabranog liječnika na telefon.
vezane vijesti
'Istodobno, obiteljski liječnik prosječno tijekom radnog vremena obradi čak i 200 pacijenata. Obiteljski liječnici nikad nisu pa tako ni sada ne bježe od posla. I do sada su (i bez tzv. Covid dodatka) uz sve svoje redovite poslove, liječili čak 85 posto svih oboljelih od Covida, dežurali u tzv. Covid ambulantama, cijepili, radili brisove…
Međutim, dužni smo upozoriti javnost da će se prebacivanjem testiranja, visoko potencijalno zaraženih osoba, u ordinacije ozbiljno ugroziti struka obiteljske medicine, ali i pacijenti! Dužni smo javno pitati zdravstvenu administraciju, ministra zdravstva i ravnatelja HZJZ-a kako zamišljaju da će se u zatvorenim i mahom malim ordinacijama obavljati testiranje vrlo vjerojatno zaraženih, u nazočnosti bolesnih pacijenata. Ili će liječnik i sestra dežurati na ulici ispred svojih ordinacija na testnim punktovima, ali tko će onda biti u ordinaciji? Tko će obavljati posao obiteljskog doktora', pitaju se u KoHOM-u.
Dodaju da u ovom trenutku u RH u Hrvatskoj nedostaje 300 liječnika obiteljske medicine što ostavlja bez temeljnog liječnika više od 500.000 osiguranika.
'Istodobno, 650 liječnika je starije od 60 godina što je 33 posto ukupnog broja liječnika obiteljske medicine i što ukazuje na realnu mogućnost da za pet godina još pola milijuna ljudi ostane bez izabranog liječnika. Prosjek godina svih liječnika obiteljske medicine je 53 godine, a čak 80 posto čine žene. Istovremeno, na specijalizaciji je samo 150 liječnika u cijeloj zemlji što nije dovoljno ni za nadomjestit one starije od 65 godina koji još rade! Specijalizanti, uz to, najmanje 4 godine neće raditi u svojim ordinacijama', ističe KoHOM.
Smatraju da je i bez novih „zaduženja“ obiteljska medicina ozbiljno ugrožena.
'Trebamo li se čuditi što zdravstvena administracija koja nije u stanju nakon dvije godine pandemije osigurati dovoljne kapacitete za testiranje, nije u stanju ni to prepoznati? ', pitaju se u KoHOM-u.
