'Državna matura je ispit visokog rizika i učenici se s takvim ispitima susreću po prvi put. U Hrvatskoj još nemamo sustav nacionalnih ispita, pa učenici ne mogu vježbati kako polagati ispite visokog rizika', zaključuje viša stručna savjetnica u Odjelu za promicanje kvalitete obrazovanja Natalija Ćurković na konferenciji za novinare.

Dodaje da ocjene na državnoj maturi nisu u potpunosti odraz školskih ocjena, ali su one međusobno povezane, pa je za ostvarenje odličnih rezultata potrebno kontinuirano učenje.

Na pitanje koje bi tri konkretne mjere preporučili za uspješnost državne mature, ravnateljica NCVVO-a Ivana Katavić navodi provedbu nacionalnih ispita, jasni nacionalni standardi te povezanost i umreženost svih sastavnica u obrazovanju.

Ističe kako je reforma u obrazovanju potrebna jer su ovakvi rezultati bili očekivani. Trend je započeo još 2015. godine i od tada su rezultati iz godine u godinu sve lošiji, što će se vjerojatno i nastaviti.

Oko 1200 praznih listova eseja bilo je predano na ispitu ih hrvatskog jezika na nižoj razini. Na upit što misle o ukidanju pragova, odnosno članka 24. koji je propisivao: 'Ako se ispit polaže u više dijelova, smatra se položenim ako su položeni svi njegovi dijelovi', što bi omogućilo i učenicima koji predaju prazan list eseja polože hrvatski jezik, Ćurković navodi kako smatraju da ima smisla imati pragove te nije pravedno da učenici koji predaju prazan papir polože ispit, što su i predložili Ministarstvu znanosti i obrazovnja koje donosi konačnu odluku.

Državnoj maturi ove godine pristupilo je 30 561 pristupnik, oko 8800 učenika strukovnih škola i gimnazija, odnosno oko četvrtine svih koji su prijavili maturu, palo je ključne ispite, hrvatski jezik i matematiku. Riječ je o porastu u odnosu na prošlu godinu od 1278 učenika s nedovoljnom ocjenom.

Samo 58 posto učenika strukovnih škola uspjelo je s pozitivnom ocjenom proći ispit matematike na višoj (A) razini znanja, dok je prolaznost gimnazijalaca 79 posto. Na nižoj razini matematike (B) prolaznost među gimnazijalcima je 79 posto, a među strukovnjacima 71 posto.

Najveća izlaznost bila je na ispitu hrvatskog jezika više razine, pa slijedi matematika niža razina i engleski viša razina. Razlog tome, Ćurković navodi pojednostavljenje kriterije za upis na fakultete, pa učenici sve manje biraju izborne predmete.

Od izbornih predmeta najveća izlaznost bila je na ispitu fizike te slijedi biologija, politika i gospodarstvo, psihologija i kemija. Najlošije je riješen ispit iz sociologije, kao i do sada, čija je prolazna riješenost 31 do 40 posto.

Samo je jedna učenica uspjela sto posto riješiti dva predmeta, i to matematiku i fiziku, dok ih je lani bilo 11.

Ove godine povećana je razina sigurnosti, kako navodi načelnik odjela za organizaciju i provedbu ispita Zlatko Zadelj. 'Stalno radimo na tome. Pojednostavili smo pribor jer se zloupotrebljavao za varanje i prepisivanje'.

Za četiri učenika poništeni su svi ispiti zbog pokušaja varanja i prepisivanja pomoću mobitela, šalabahtera i 'bubica' te je 18 ispita poništeno zbog neprimjerenog sadržaja.