Ni u ponedjeljak Osječko-baranjska županijska Javna ustanova za upravljanje ostalim zaštićenim dijelovima prirode i Općina Čepin nisu postigle dogovor o sanaciji pejsažno-historicističkog perivoja za koji treba izdvojiti 60 tisuća kuna. Županija će platiti trećinu sredstava, ali općina tek treba rezervirati preostala sredstva
Tri dana ranije, prošli tjedan u petak, sastanak je zakazan s načelnikom općine Draženom Arnoldom s glavnom temom – obnova perivoja oko kurije Adamovich.
Ravnatelj županijske Javne ustanove za upravljanje ostalim zaštićenim dijelovima prirode Vinko Ljubičić, prije nekoliko mjeseci nikakav odgovor nije dobio na prijedlog da županija sufinancira obnovu zaštićenog perivoja, koji je u vrlo lošem stanju. Zato se na sastanak uputila stručna voditeljica ustanove Ivana Buzuk, ali u dogovoreno vrijeme u općinskoj zgradi dočekali su je pročelnik za upravno-pravne poslove, društvene djelatnosti i socijalnu skrb Dragutin Romić i voditelj udruge Čepinski rendžeri Ivica Bek.
U kratkom razgovoru, Buzuk je ustvrdila da treba prionuti sanaciji perivoja i pripadajućeg voćnjaka orezivanjem grana, sanacijom sušaca i suhih grana, prskanjem protiv bolesti te krčenjem samoniklog i nepripadajućeg bilja.
Radovi od 60.000 kuna
Ustanova ima prihvatljivu ponudu (privatne tvrtke profesorice s osječkog Poljoprivrednog fakulteta) prema kojoj bi svi radovi koštali 60 tisuća kuna.
'Ustanova će platiti trećinu troškova, 20 tisuća, a ostalo bi trebala snositi općina', ponudila je Buzuk. Međutim, budući da je sredina godine, odgovorio je Romić, realizacija projekta neće ići glatko.
'Sredstva za tu namjenu nisu osigurana u ovogodišnjem proračunu, ali osobno ću se založiti da budu sljedeće godine', obećao je.
Romić i Bek dodali su da je općinski proračun pod prilično velikim pritiskom zbog teške socijalne situacije, pa će trebati dosta snalažljivosti da se pronađe prostora za plaćanje projekta sanacije spomenika parkovne arhitekture.
Unatoč tome, mnogo se ulaže u uređenje okoliša – tako je za restauraciju malog parka sa spomenikom Domovinskom ratu preko puta zgrade općine izdvojeno oko milijun kuna.
Čepin traži status grada
Brojni projekti, koji su spomenuti, poput uređenja ribnjaka i nove stambene zone, idu u smjeru da Čepin, kao mjesto s oko 13 tisuća stanovnika, od Hrvatskog sabora traži proglašenje statusa grada u čemu bi i perivoj trebao imati prikladnu ulogu.
No sadašnja zapuštenost perivoja dijelom je posljedica neinformiranosti, jer sve do dopisa iz županijske javne ustanove općinsko vodstvo nije ni znalo da o pejsažno-historicističkom perivoju zaštićenom 1977. trebaju skrbiti u skladu s mjerilima zaštite prirode. Taj podatak, napomenimo, pokazao je opravdanost članka 17. Zakona o zaštiti prirode kojim je država županijama naredila osnivanje posebne ustanove koje će brinuti o zaštićenoj prirodi iz županijske nadležnosti.
Ali kao i uvijek, glavni problem predstavlja novac pa je konačni zaključak na sastanku ipak izostao, uz napomenu da 'proračun ipak donosi jedan čovjek'. Stoga je dogovoren novi sastanak između čelnika ključnih strana, ravnatelja ustanove Vinka Ljubičića i načelnika općine Dražena Arnolda. Ovaj susret treba se održati u okviru mjesec dana kada će se definitivno odrediti model suradnje za sanaciju perivoja kurije Adamovich.
Povijest kurije Adamovich
Perivoj oko kojeg se zaplela priča ima dugačku povijest. Od prvog spominjanja imena sela u 13. stoljeću, Čepin je mijenjao vlasnike zaslužne raznim vladarima, uključujući i Turke od osvajanja 1526. godine.
Kako saznajemo u knjizi 'Dvorci i perivoji u Slavoniji' Mladena i Bojane Šćitaroci, desetak godina nakon oslobođenja, austro-ugarska kraljica Marija Terezija darovala imanje od 20 tisuća katastarskih jutara je 1765. Ivanu Kapistranu I. Adamovichu.
Plemićka obitelj sagradila je početkom 19. stoljeća mali dvorac, kuriju, čiji je izvorni izgled sjevernog ulaza ovjekovječen i radom nepoznatog slikara. U kuriji je od Drugog svjetskog rata isprva bila smještena škola, kasnije dom za starije i nemoćne i konačno Doma za psihički bolesne odrasle osobe. Plemići su nakon izgradnje s tri strane oko kurije uredili perivoj koji je zbog svojih hortikulturnih vrijednosti proglašen spomenikom parkovne arhitekture.
U sadašnjosti, perivoj nije ni u zavidnom, a niti u posve propadajućem stanju. Nekada uzorno uređena hortikulturna površina, koja je s tri strane okruživala klasicističku kuriju održava se najnužnijim mjerama - košenjem trave.
Dom za psihičke bolesnike
Službenici Doma za psihički bolesne odrasle osobe, koji je smješten u aneksu kurije, vlastitim kosilicama redovno kose travu i tako osiguravaju da perivoj ne zaraste u šikaru. 'Nakon ovih kiša i sada kada je granulo sunce, trava doslovce buja', kaže Magdalena Stučka, voditeljica dislocirane jedinice Doma, čije je sjedište inače u Osijeku.
Kao što obnovu treba perivoj, tako je i s kurijom, ali i aneksom u kojem je u 30 soba smješteno stotinu štićenika. Prizemna zgrada sa sobama za smještaj po tri štićenika izgrađena je sedamdesetih godina prošlog stoljeća u montažnoj tehnici, pa prema tome ima svoj rok trajanja.
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi prije nekoliko godina raspisalo je natječaj za uređenje, ali je poništen. 'Nema se novca', objašnjenje je koje je dobila voditeljica Stučka.
Krov kurije nedavno je doduše u potpunosti obnovljen, postavljeni su novi oluci pa je spriječen poguban utjecaj oborina na unutrašnjost. Kada bi se još i uredila unutrašnjost i fasada, to zdanje staro oko dvije stotine godina, voditeljica Stučka u njemu bi smjestila štićenike Doma kojima nije nužna neprestana briga i koji bi uskoro mogli u samostalan život.
'Kurija bi bila idealna za stanovanje otvorenog tipa, u kojem bi korisnici imali vlastite stanove i sami obavljali kućanske poslove pa se tako pripremali za eventualan samostalni život izvan Doma', vizija je Stučke. Ipak, korisnicima najveću vrijednost predstavlja nogometno igralište postavljeno na travnjaku u perivoju koji zasad sami održavaju.