Nakon presude šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata u Haagu, hrvatskoj Vladi predbacuje se da godinama nije htjela pomoći u njihovoj obrani čak ni besplatnim kopiranjem dokumenata. Kako presuda tereti i Hrvatsku za udruženi zločinački pothvat, pitanje je hoće li se Vlada sada uključiti s potporom barem u drugostupanjskom postupku koji uskoro slijedi?
Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić nepravomoćno su osuđeni na kazne zatvora od 10 do 25 godina za ratne zločine u Herceg-Bosni. Njihova odgovornost opisana je kroz udruženi zločinački pothvat koji upućuje na to da je hrvatski državni vrh na čelu s Tuđmanom pokušavao dovesti do 'Velike Hrvatske' i pripojiti Herceg-Bosnu Hrvatskoj.
Odvjetnica Brune Stojića Senka Nožica u razgovoru za tportal rekla je kako se posebno zbog udruženog zločinačkog pothvata hrvatska Vlada napokon mora uključiti u ovaj postupak koji je godinama ignorirala: 'Pitaju me i danas zašto bi se Hrvatska trebala uključiti u obranu i ja stalno odgovaram da to nije zato da nama odvjetnicima pomogne, nego da pomogne sebi', rekla je Nožica.
Kaže da je prvi put tražila pomoć od Vlade 2004. godine (prva godina prvog Sanaderova mandata, op. a.) i u ime svih odvjetnika tražila je da im se pomogne kod odabira stručnjaka za ustavno-pravni poredak kako bi se analizirao ustroj Herceg-Bosne. 'Tražili smo da nam daju stručnu pomoć stručnjaka Željka Horvatića koji je radio u Ministarstvu pravosuđa. Ekspertiza je trebala biti zahtjevna i obuhvatila bi sve od prije osnivanja Herceg-Bosne do razdoblja nakon toga. Oni su nam rekli da su kontaktirali nekog stručnjaka u Francuskoj, da je on odbio suradnju i da se obrana snalazi sama', prisjeća se Nožica.
Kaže da pomoć nisu mogli dobiti čak ni na za najosnovnije stvari poput kopiranja dokumenata: 'Svaki papir kopiran u Ministarstvu obrane moj klijent je osobno platio. Čak smo imali problema kada smo tražili dvojicu svjedoka iz Ministarstva koja su trebala posvjedočiti da je Hrvatska pomagala oružjem Armiji BiH. Na kraju smo dobili dozvolu, ali tek intervencijom člana tima koji je bio visokopozicioniran vojni dužnosnik', rekla je odvjetnica razočarana jer nisu dobili nikakvu pomoć, pa ni suradnju.
Rekla je da bio pokušaj pomoći, koji je bio potpuno bezuspješan, i to u vidu pomagača suda. 'To je od početka bilo potpuno neefikasno i nije bilo u koordinaciji s nama', kaže Nožica.
Odvjetnica uoči drugostupanjskog postupka očekuje što bržu reakciju i pomoć premijera Zorana Milanovića, i to u pogledu stručne pomoći: 'Tražimo pomoć na legalan način, preko eksperata. Neću komentirati mogućnost financijske potpore koja je bila za generale Gotovinu i Markača preko posebne zaklade... Novac čuda čini, a mi imamo jako skroman budžet i teško nam je naći najbolje stručnjake i vještake.'
Nožica (još) nije službeno zatražila pomoć hrvatske Vlade jer njoj je, kako je rekla, normalno da ih premijer sam pozove na razgovor: 'Ako ne osjeća potrebu da to što prije napravi, proći će voz jer potrebno je što prije reagirati. Pričekat ćemo još par dana jer očito je da se do jučer bavio lokalnim izborima, ali očekujemo da nas se sjeti što prije jer ipak smo mi prioritet svih prioriteta. Nisu rokovi veliki i mora se promptno reagirati', rekla je Nožica.
Odvjetnica Milivoja Petkovića Vesna Alaburićne očekuje potporu Vlade jer je od početka (od 2004. godine) Vlada jasno dala do znanja da će obranama Gotovine, Markača i Čermaka dati punu financijsku, logističku i svekoliku podršku, ali da to neće učiniti za 'šestorku'.
'Očekivanja generala Petkovića i mene bila su u skladu s takvim stajalištem, pa nismo ni postavljali zahtjeve kojima nije bilo moguće udovoljiti. Zato ne mogu reći da sam od Vlade tražila ili očekivala neku potporu, a da je ona izostala', rekla je Alaburić.
Ipak, kaže da bi u ovom trenutku pomoć Vlade bila vrlo dragocjena. 'Za početak u osiguranju prijevoda ove iznimno opsežne presude na engleski jezik', kaže Petkovićeva odvjetnica.
No Alaburić ističe da bi također bilo važno da se u javnosti, na inicijativu Vlade, postigne konsenzus o tome da politika hrvatske države 90-ih godina nije bila da se zločinačkim sredstvima ostvare bilo kakvi politički ciljevi, pa ni oni u vezi s Hrvatima u BiH, odnosno u Herceg-Bosni. Podsjetimo, potpredsjednica Vlade, HNS-ova Vesna Pusić jedina nije glasovala u Saboru za Deklaraciju o Domovinskom ratu zbog hrvatskih zločina u BiH.
'Mnogi su bili, i jesu, vrlo kritični prema Tuđmanovoj politici u BiH, ali je sigurno da čak ni oni ne misle da je vlast Franje Tuđmana planirala zločinima ostvariti neke političke ciljeve. Konsenzus o tome u Hrvatskoj, jasno, javno i nedvosmisleno izražen, imao bi veliki pozitivan učinak u našem žalbenom postupku jer Tribunal prati reagiranja u zemljama bivše Jugoslavije i argumentirani stavovi u domaćoj javnosti imaju utjecaj na haške suce', upozorila je Alaburić.
U Vladi i Ministarstvu pravosuđa na tu temu su vrlo šutljivi. Doznali smo tek da će Ministarstvo pravosuđa učiniti 'sve što je potrebno i moguće pred nadležnim tijelima' kako bi se pomoglo 'šestorki'. Što je to sve potrebno i moguće, nisu nam u ovom trenutku znali objasniti.
