Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) od 1. rujna uvodi novi model upućivanja pacijenata na specijalističke preglede, hospitalizaciju, dijagnostičke pretrage i ambulantno liječenje s ciljem rasterećenja bolnica, smanjivanja listi čekanja i ušteda proračunskog novca
Postavljanje dijagnoze, liječenje pacijenta i praćenje kroničnih bolesnika prebacuje se na liječnike primarne zaštite, koji više neće biti administratori bolničkih liječnika, doznaje se od zamjenice ravnatelja HZZO-a Tatjane Prenđe Trupec
Prijeoperativne pretrage bit će strogo definirane, a više ih neće obavljati bolnice, već domovi zdravlja. Bolnički liječnici moći će davati preporuke za terapiju ili lijek, ali ne i za bolovanje, dok će obiteljski liječnici odlučivati o daljnjim koracima.
Bolovanja, koja su isključivo u nadležnosti primarne zaštite, morat će biti potkrepljena nalazima, što je, po podacima HZZO-a, već sada smanjilo broj bolovanja u Hrvatskoj.
U HZZO-u imaju rješenje i za dosadašnju neracionalnu potrošnju lijekova, jer će se ubuduće moći prepisivati samo najjeftiniji lijekovi određenog sastava. Pacijent koji želi skuplji lijek, morat će ga sam doplatiti, kaže zamjenica ravnatelja.
Rad zdravstvenih djelatnika na svim razinama nadzirat će Centralni zdravstveni informacijski sustav koji pokriva svih 5000 ordinacija primarne zaštite. 'Preko elektroničkih recepata već sada pratimo je li obiteljski liječnik prepisao najjeftiniji lijek koji je specijalist preporučio. Imamo 60 tisuća ljudi u zdravstvenom sustavu, a velik dio njih dosad je radio proceduralne greške iz neznanja. Toga više neće biti, jer će procedura biti strogo propisana', ističe Prenđa Trupec.
Uputnice će pak imati novi način šifriranja, ovisno o tome šalje li se pacijenta na konzilijaran pregled u bolnicu (A), na bolničko liječenje (B), specijalističku zdravstvenu zaštitu (C) ili ambulantno liječenje (D).
Uputnicom A bit će obuhvaćen konzilijarni pregled i nužna dijagnostika, a specijalist će moći preporučiti i neku daljnju pretragu, lijek ili terapiju, o čemu će konačnu odluku donijeti obiteljski liječnik. Međutim, specijalist na temelju ove uputnice neće moći upućivati pacijenta na daljnju bolničku obradu, naručivati na kontrolni pregled niti izdavati mišljenje o pacijentovoj radnoj sposobnosti.
Interne uputnice za daljnju obradu bolnički liječnik moći će izdavati pacijentu samo nakon hospitalizacije, i to najviše šest mjeseci nakon otpusta iz bolnice. Godinu dana nakon hospitalizacije bolnički liječnik moći će pacijenta naručiti na svega tri kontrolna pregleda.
To bi trebalo znatno smanjiti liste čekanja na kojima trenutačno od oko 500.000 naručenih pacijenata, njih oko 300.000 čeka kontrolni pregled, ističu u HZZO-u.
Pacijent upućen na hitni bolnički prijem, moći će na temelju jedne uputnice tijekom sedam dana obaviti sve potrebne pretrage u bolnici.
Uputnica za specijalističku zdravstvenu zaštitu (C) vrijedit će godinu dana, a njome će pacijent moći obaviti specijalistički pregled i cjelovitu obradu u bolnici.
Za ambulantna liječenja i dnevne bolnice uputnice (D) će vrijediti godinu dana, s tim da se pacijent mora naručiti u roku 30 dana od njihova izdavanja.
U HZZO-u ističu da se na Hitnu, u slučaju potrebe, kao i do sada može 'doći s ceste, bez uputnice'.
S novinama u upućivanju pacijenata obiteljski liječnici trebali bi biti upoznati ovoga mjeseca, kada će im biti podrobnije pojašnjene sve indikacije koje pacijent mora imati da bi ga se moglo uputiti na daljnju obradu, kažu u HZZO-u.
'Sustav će biti puno komotniji za pacijenta i donijet će znatne uštede', ističe zamjenica ravnatelja te odlučno odbacuje strahove da će se povećati gužve u čekaonicama zbog većih zaduženja obiteljskih liječnika.
