Jasan je cilj ministra zdravstva Vilija Beroša - sve one koji još uvijek nemaju policu dopunskog osiguranja, a takvih je oko 600.000, usmjeriti da plaćaju dodatno osiguranje.

Izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju koje stupaju na snagu 1. siječnja predviđeno je, između ostalog, povećanje maksimalnog iznosa koji se plaća po jednom računu za medicinske usluge - primjerice, specijalističkog pregleda s dodatnim pretragama - sa sadašnjih 265,44 eura na 580,88 eura (sa 2000 na 4000 kuna). U zakonu, taj iznos definiran je kao 'najviše 120,26 posto proračunske osnovice', a ta osnovica i u idućoj godini se ne mijenja i ostaje na 441,44 eura.

Povećanje maksimalne participacije Beroš je opisao kao 'jedan pokušaj regulacije tržišnih aspekata u zdravstvu', a direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković kazao je da povećanje sudjelovanja građana u cijeni zdravstvene usluge znači i veći prihod zdravstvenim ustanovama koje daju zdravstvenu uslugu i koje su zbog niske cijene u financijskim problemima.

Rastu i drugi troškovi. Osim doplaćivanja specijalističkih pregleda i pretraga, pacijenti koji nisu dodatno osigurani sami snose dio troškova bolničkog liječenja. Od 1. siječnja participacija po svakom danu bolničke zdravstvene zaštite uvećava se sa 13,29 na 17,70 eura, dok participacija za specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu - uključujući dnevnu bolnicu i kirurške zahvate u dnevnoj bolnici, te ambulantnu fizikalnu medicinu i rehabilitaciju - raste s 3,31 na 4,41 euro.

Participacija za specijalističku dijagnostiku koja nije na razini primarne zdravstvene zaštite, za ortopedska pomagala i druge medicinske proizvode utvrđene listom tih pomagala i proizvoda skače sa 6,62 na 8,83 eura. Za dentalna pomagala punoljetne osobe do 65 godina doplaćivat će najviše 176,97 eura, umjesto sadašnjih 132,74 eura, a stariji od 65 godina 88,46 umjesto 66,35 eura.

Pojedine udruge pacijenata dočekale su poskupljenje participacija, očekivano, na nož. Jasna Karačić, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata, kazala je ranije da se u Hrvatskoj jedino zna uzeti novac pacijentima, povećati troškove direktno za korisnike usluga, odnosno za pacijente. 'Izdvajamo i ovako veliki novac iz plaće, i onda još se tjera sve građane da imaju i dopunsko zdravstveno osiguranje. To je zastarjeli model', kazala je Karačić.

Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu, kaže za tportal da se poskupljenjima participacija za osobe koje nemaju zdravstveno osiguranje pokušava uvesti reda i potaknuti građane da ostvare pravo na zdravstveno po nekoj od osnova kojima ga mogu ostvariti, te da aktivno i redovito izvješćuju HZZO o stanju svog prava.

'Vjerujem da će sve one koji nemaju zdravstveno osiguranje povećanje ovih iznosa zabrinuti i potaknuti da se više pobrinu za vlastitu dostupnost zdravstvene zaštite', navodi Belina, dodajući da je nedavno razgovarao s pacijentom koji se požalio na visinu participacije za medicinske proizvode i pomagala za parenteralnu terapiju, jer je zbog prebacivanja odgovornosti između različitih razina zdravstvene zaštite na kraju te troškove godinama bio prisiljen snositi sam.

Belina otkriva da je jedno od bolnih područja u hrvatskom zdravstvu upravo način izdavanja ortopedskih i drugih pomagala, kao i njihova cijena te niska razina kvalitete i funkcionalnosti. Koalicija udruga u zdravstvu na tom području planira određene aktivnosti s udrugama koje okupljaju osobe koje koriste ortopedska i druga pomagala i medicinske proizvode, kako bi se i u Hrvatskoj počela procjenjivati kvaliteta pomagala na tržištu i njihov utjecaj na kvalitetu života.

'Adekvatno pomagalo može znatno unaprijediti kvalitetu života osobe i njenu radnu sposobnost, te sposobnost aktivne uloge u društvu, tako da pomagala ne treba promatrati kao trošak, već kao vrlo značajno ulaganje. Njihovu dostupnost treba poticati i omogućavati, a ne ograničavati visokim cijenama', napominje Belina.

On naglašava da dopunsko zdravstveno osiguranje postaje iznimno važno za sve građane Hrvatske jer im omogućuje korištenje cijelog dijapazona zdravstvene zaštite bez značajnog financijskog izdvajanja u većini slučajeva.

'Vrlo je povoljna situacija da se povisio prihodovni cenzus za one građane kojima država plaća dopunsko osiguranje, tako da se za njih smanjuje trošak liječenja. Uz sve navedeno, potrebno je naglasiti da je potrebna veća transparentnost i veći interes građana za rashode i način trošenja u zdravstvu, kako bi se svi dionici zdravstvenog sustava prema njemu mogli odgovorno odnositi', zaključuje Belina.

Viši cenzus za besplatno dopunsko

Naime, istovremeno s povećanjem participacije, raste cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko osiguranje, pa će tako od 1. siječnja to pravo imati svi osiguranici kojima ukupan prihod u godini na izmaku po članu obitelji ne prelazi 379,49 eura mjesečno umjesto dosadašnjih 331,81 eura, kao i samci s mjesečnim prihodima manjim od 475,12 eura umjesto 415,42 eura. Osim njih, pravo na besplatno dopunsko osiguranje imaju još četiri kategorije građana:

• osigurane osobe koje imaju 100% oštećenja organizma, odnosno tjelesnog oštećenja prema posebnim propisima, osobe kod kojih je utvrđeno više vrsta oštećenja te osobe s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili psihičkom bolešću zbog kojih ne mogu samostalno izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi sukladno propisima o socijalnoj skrbi
• osigurane osobe darivatelji dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja
• osigurane osobe dobrovoljni davatelji krvi s više od 35 davanja (muškarci), odnosno s više od 25 davanja (žene)
• osigurane osobe redoviti učenici i studenti stariji od 18 godina.

Podsjetimo, cijena HZZO-ove police dopunskog zdravstvenog osiguranja iznosi 111,49 eura godišnje (70 kuna mjesečno).