Kada je 2016. ne pretjerano omiljen Tomislav Karamarko kao tadašnji potpredsjednik Vlade i predsjednik HDZ-a krenuo u rušenje 'svoje' Vlade, vrlo brzo izgubio je čelno mjesto u stranci čija se popularnost zatim strmoglavila. Slična situacija događa se trenutno u Italiji - potpredsjednik talijanske Vlade i ministar unutarnjih poslova, što je nekoć bio i Karamarko, Matteo Salvini zatražio je izglasavanje nepovjerenja svojoj Vladi. No, dok je Karamarka to koštalo i mjesta predsjednika stranke, Salvinijeva popularnost samo raste
Iako se tek treba vidjeti hoće li Salvini sa svojom Ligom uspjeti srušiti svoju Vladu, takav scenarij ne bi bio iznenađenje. Dapače, neki talijanski analitičari su ovakav razvoj situacije predviđali još prije dvije godine kada je prvi put postalo jasno da će Salvinijeva Liga te njihov koalicijski partner pokret 'Pet zvijezda' teško funkcionirati zajedno.
Neki od analitičara dobro su predvidjeli i ovakav Salvinijev rast popularnosti. Naime, u samo par godina koliko sudjeluju u Vladi, Salvini je udvostručio popularnost svoje Lige, a analitičari kažu da to prije svega može zahvaliti tome što je precizno znao 'ubosti' u osjećaje Talijana pogođenih ekonomskom krizom, ali i svojim izrazito dobrim komunikacijskim sposobnostima, koje je usavršavao godinama.
vezane vijesti
Jedan od najkontroverznijih talijanskih, ali i europskih političara Matteo Salvini rođen je 1973. u Milanu. U tom gradu se i školovao, a upisao je i tamošnje sveučilište - prvo je studirao politologiju, a kasnije i povijest no fakultet nikada nije završio.
U tome ga je omela politička karijera koju je započeo zapravo kao ljevičar, da bi tek kasnije postao jedan od najpoznatijih lidera populističke desnice, te šef Lige.
U tada još 'Sjevernu ligu', Salvini se učlanio 1990., a prvih nekoliko godina bio je veliki zagovornik neovisnosti sjeverne pokrajine Padanije, što je toj stranci tada bio glavni cilj. Riječ je zapravo bila o regionalnoj stranci koja se nikako nije mogla nametnuti na nacionalnoj razini. Salvini, koji je došao s ljevice, jedno vrijeme je čak vodio i lijevo krilo Sjeverne lige.
Od 1993. Salvini je bio i gradski vijećnik u Milanu, a u devedesetima je radio i kao novinar za službeno glasilo Sjeverne lige, te kasnije i za Radio Padania Libera, koji je također slovio kao glasilo Sjeverne lige.
Upravo kao novinar na radiju, kažu analitičari, stekao je dragocjeno iskustvo komunikacije s građanima. Izravno je čuo što ih muči i koji su njihovi problemi, a to je kasnije obilato iskoristio u obraćanju ljudima na skupovima, te u pretvaranju Sjeverne lige u nacionalnu stranku.
Iako je već tada pomalo iskazivao euroskeptične stavove, Salviniju Europska unija očito nije previše zasmetala jer je 2004. po prvi puta izabran za zastupnika u Europskom parlamentu.
Sjevernu ligu Salvini preuzima 2013. godine kada je na unutarstranačkim izborima pobijedio dotadašnjeg šefa stranke Umberta Bossija, čija je popularnost bila poljuljana optužbama da je novac namijenjen za stranku zapravo trošio na obnovu svoje kuće.
Dolaskom na čelnu poziciju u stranci Salvini u gotovo u potpunosti mijenja smjer stranke - od regionalne, autonomaške stranke pretvara je u nacionalnu, populističku stranku s naglaskom na euroskepticizam i anti-imigrantsku politiku.
Već na euroizborima 2014. Salvini je promijenio logo stranke, te na izbore izašao sa sloganom 'Basta Euro' (Dosta eura), umjesto dotadašnjeg 'Padania'. Salvini se založio i za osnivanje sestrinske stranke na jugu Italije.
Još veći iskorak Salvini radi 2018. kada uoči parlamentarnih izbora mijenja ime stranke, izbacivši pridjev 'sjeverna'. Na tim izborima Liga postaje treća stranka po popularnosti u Italiji, započinje pregovore s pokretom 'Pet zvijezda', s kojima kasnije uspostavlja i koalicijsku Vladu, koja je sada pred raspadom.
Iako je bivši talijanski premijer Silvio Berlusconi svojedobno imao primat kao najkontroverzniji talijanski političar, Matteo Salvini lagano preuzima tu poziciju. Na funkciju eurozastupnika biran je nekoliko puta, no srž njegove politike je euroskepticizam i protivljenje euru, kojeg je svojedobno nazvao i 'kriminalnom valutom'.
Još više reakcija Salvini izaziva svojom anti-imigrantskom politikom, zbog čega je u sukobu bio i s osovinom Macron-Merkel. Dapače, svojedobno je izjavio 'da ga narod plaća da pomogne talijanskim mladim ljudima osnivati obitelji, a ne da u državu dovede mlade iz Afrike koji će zamijeniti domicilno stanovništvo'.
Najveću popularnost postigao je upravo organizirajući anti-imigrantske prosvjede, a zbog njegovih stavova prema imigrantima uspoređuju ga i s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Kao i Trump, Salvini podržava premještanje glavnog grada Izraela u Jeruzalem, a pretendent za talijanskog premijera može se pohvaliti i dobrim odnosima s ruskim šefom države Vladimirom Putinom, francuskom Marine Le Pen te mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, koji Salvinija smatra najvažnijim političarom u Europi.
Orbana je Salvini pridobio i svojim stavom da ne dopušta pristajanje brodova s imigrantima iz Libije i drugih država Afrike.
Među najkontroverznijim Salvinijevim idejama bila je ona o popisivanju te protjerivanju Roma, koji ilegalno žive u Italiji. No unatoč čvrstim desnim stavovima, narod i dalje obožava Salvinija. Gdje god ide prate ga mediji, te građani koji s njime žele snimiti 'selfie'. Tako je bilo i ovo ljeto kada je odlučio kampanju voditi i na odmoru, nastupati kao DJ te se slikati na plaži s građanima.
'Matteo Salvini jedini je političar koji se ponaša i govori poput nas', pojasnio je jedan građanin zašto ga narod voli.
I doista, Salvini je kao i prosječni Talijan strastveni nogometni navijač, a svoju ljubav prema AC Milanu pokazuje i s gumenom narukvicom koju ne skida ni kada obuče formalna odjela.
I u privatnom životu nije pretjerano tajio podatke. Zna se da ima dvoje djece, jedno iz braka, a drugo iz izvanbračne veze. Često mijenja partnerice, a trenutno je u vezi s Francescom Verdini, kćeri talijanskog političara Denisa Vedrinija.
