Bio je zadnji dan kolovoza kada je Tomašević stao pred novinare i u dahu izgovorio: 'Idu aktivnosti s pripremama uvođenja građanskog odgoja u škole. Radi se o izvannastavnoj aktivnosti. Gradski ured za obrazovanje poslao je upit školama da se vidi koliki je interes među učenicima za taj predmet. To je bilo i dio predizbornog programa. Već ove godine cilj nam je da krene nastava u školama koje su pokazale interes.'

Mnogima se iste sekunde pojavio upitnik iznad glave jer nije bilo jasno po kojem bi se modelu i programu to provelo, koji je hodogram te kako će se nastavnici pripremiti jer školska godina samo što nije bila počela.

A osobito zato što je Iva Ivšić, skupštinska zastupnica Možemo!, još polovicom lipnja za Jutarnji list kazala da otvaranje javnog poziva za iskazivanje interesa škola neće ići prije rujna 2022. godine. Nagađalo se da se neće primijeniti riječki model koji je već zaživio u devet gradova, ali i dalje je bilo čudno to da se praktički preko noći planira uvesti nešto za što pripreme nisu napravljene kako treba.

Međutim ubrzo se ispostavilo da program postoji te da je za njega Agencija za odgoj i obrazovanje još 10. lipnja 2021. dala pozitivno stručno mišljenje. Nakon toga postalo je jasno da je riječ o programu što ga je napisala radna skupina koju je imenovao pokojni gradonačelnik Milan Bandić u rujnu 2020. Na čelu skupine bila je Nevenka Lončarić Jelačić, svojedobno članica pokreta Hrast, ali i viša savjetnica za nacionalne programe Agencije za odgoj i obrazovanje, primarno zadužena za aktivnosti oko građanskog odgoja u hrvatskim školama. Ujedno je od 1997. do 2003. godine bila prva savjetnica za vjeronauk u hrvatskim školama.

Uslijedio je niz kritika s različitih strana, što zbog radne skupine koja je radila program, što zbog samog programa, ocijenjenog manjkavim. Koji dan nakon Tomaševićeve presice Ivan Račan i Tanja Djaković u ime SDP-a te Marina Ivandić i Damir Bakić u ime Možemo! i Zagreb je NAŠ! obratili su se novinarima kazavši da će građanski odgoj ići kao pilot-projekt od drugog polugodišta te da 'postojeći program ima manjkavosti i da ga se planira unaprijediti'.

Prošlog tjedna u glasniku Grada Zagreba objavljen je zaključak o osnivanju i imenovanju Povjerenstva za izvannastavnu aktivnost Građanski odgoj i obrazovanje u osnovnim i srednjim školama Grada Zagreba. Zadaća Povjerenstva je priprema prijedloga kurikuluma izvannastavne aktivnosti Građanski odgoj i obrazovanje za osnovne i srednje škole, izrada prijedloga ishoda i sadržaja stručnog usavršavanja nastavnika za izvedbu aktivnosti Građanski odgoj i obrazovanje, organiziranje procesa pilotiranja predloženog kurikuluma i njegove evaluacije te priprema konačne verzije kurikuluma.

Za predsjednika Povjerenstva imenovan je Tomislav Reškovac, a članovi su Nikola Baketa, Karin Doolan, Tina Đaković, Lucija Topolovec, Ani Grbin Janović, Gordana Ljubas, Ivana Plazonić i Ana Šutalo Barić.

Reškovac je profesor filozofije u zagrebačkoj Privatnoj klasičnoj gimnaziji, koja je - kako je svojedobno rekao u intervjuu za Telegram - nastala sredinom 90-ih kao plod revolta zbog tadašnjeg sustava.

'Govorimo o sredini 90-ih, kad su prosvjetne vlasti bile vrlo represivne. Kada je zasjela tadašnja ministrica Ljilja Vokić, prvo je posmicala ravnatelje koje je zatekla. (...) Radilo se o političkoj sječi kadrova, ali ne samo to, postojao je kontinuiran ideološki pritisak oko toga što je dopustivo i poželjno, što se smije, a što ne, i to je za većinu ljudi u školama bilo izrazito neugodno', kazao je Reškovac.

Bio je dio skupine koja je na čelu s Borisom Jokićem radila na konceptu kurikularne reforme i tada je zapravo došao u fokus javnosti. U spomenutom intervjuu naveo je da nema ambiciju od svih svojih učenika napraviti studente filozofije niti filozofe, ali da im želi pomoći da razviju određeni filozofski senzibilitet i određene intelektualne vještine.

'Od toga da znaju nabrojati tri srednjovjekovna filozofa važnije mi je da, kada čuju u javnom diskursu raspravu o političkim ili moralnim temama, budu u stanju artikulirati svoj stav, prepoznati postoji li argument u raspravi i, ako postoji, je li čemu ili je prodavanje magle. Važno mi je da propituju stvari', kazao je Reškovac.

Mnogi ga pamte iz HRT-ove školske emisije 'Ni da, ni ne', u kojoj kao njihov dežurni stručnjak sudjelovao u učeničkim debatama.

Iz vremena u kojima je radio na kurikularnoj reformi datira i njegov sukob sa Slobodanom Prosperovim Novakom u emisiji 'Otvoreno'. Prosperov Novak nazvao ga je tada nekompetentnim ustvrdivši da je radna skupina, s Jokićem, 'detonirala tempiranu bombu iz Šuvarovih vremena'.

Nikola Baketa politolog je s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, kojem su u znanstvenom fokusu građanski odgoj i političko obrazovanje mladih, a na medijske stupce dospio je tijekom velikog skupa potpore originalnom obliku reforme školstva. Baketa je bio jedna od isturenih figura inicijative 'Hrvatska može bolje'.

Rođeni Vukovarac, koji je iz grada na Dunavu protjeran kao četverogodišnjak, u svojim se znanstvenim radovima bavi obrazovnim politikama i govori o tome je li došlo vrijeme da se promijeni sustav školstva u Vukovaru. Zbog toga ili nekog drugog razloga napadnut je u Vukovaru.

'Kako sam često odlazio u Vukovar i izlazio s prijateljima, družili smo se i jednom smo bili napadnuti nas trojica s leđa. Njih pet, šest, bez ikakvog razloga, vjerojatno im nismo bili poznati. Prijatelju je bio napukao nos i spominjali su nam majku srpsku, četničku i slično iako nitko od nas nije bio Srbin', prisjetio se u jednom razgovoru Baketa. Dodao je da nakon što su podnijeli prijavu i kad se saznalo tko je u pitanju pitali su ga neki hoće li ih prijaviti jer su u pitanju 'naši Hrvati'.

'Ono što ja mogu reći jest da netko tko tako napada ljude sigurno nije moj', pojasnio je.

Trenutno je član Programskog vijeća HRT-a, a kući s Prisavlja zasmetao je njegov istup na konferenciji GONG-a, na kojoj ih je kritizirao iako je istupao u svoje ime, a ne u ime Programskog vijeća.

Karin Doolan izvanredna je profesorica na Odjelu sociologije Sveučilišta u Zadru, a njeno trogodišnje istraživanje o klasnoj strukturi suvremenog hrvatskog društva, koje je provela s još dvoje kolega na projektu 'Društvena stratifikacija u Hrvatskoj: strukturni i subjektivni aspekti', pokazalo je da elitu u Hrvatskoj čini 12 posto, srednju klasu 29 posto, radničku 44 posto, a najnižu 15 posto građana Hrvatske.

Tina Đaković organizacijska je koordinatorica iz Kuće ljudskih prava Zagreb. U svojim javnim istupima naglašava potrebu za medijskom i političkom pismenošću mladih.

'Ni Građanski odgoj i obrazovanje nije sustavno i kvalitetno uveden u sve škole. Koronakriza nam je još jednom pokazala koliko je važna medijska pismenost i poznavanje ljudskih prava dok naš odgojno-obrazovni sustav i dalje ne razvija kompetencije djece i mladih u građanskoj, medijskoj i političkoj pismenosti', kazala je u razgovoru za Novosti.

Lucija Topolovec studentica je Pravnog fakulteta i predsjednica Savjeta mladih grada Zagreba, članica Nadzornog odbora Europske udruge studenata prava na razini Hrvatske (ELSA Hrvatska), a obnaša i dužnost SDG ambasadorice. Na zadnjim lokalnim izborima našla se na 13. mjestu liste za Skupštinu stranke pokojnog gradonačelnika Milana Bandića.

Gordana Ljubas učiteljica je hrvatskog jezika u OŠ Ivana Meštrovića, Ani Grbin Janović profesorica je komparativne književnosti i filozofije i diplomirana knjižničarka koja radi taj posao u OŠ Gornje Vrapče, Ana Šutalo Barić diplomirana je profesorica sociologije i kroatologije te radi kao nastavnica politike i gospodarstva i etike u Elektrotehničkoj školi u Zagrebu, a popis četiriju nastavnica zaključuje Ivana Plazonić.