Odluka Vlade poljednji je korak u postupku kupovine aviona nakon što je Vijeća za obranu u utorak dalo zeleno svjetlo za taj posao.

Potpredsjednik Vlade i ministra obrane Damir Krstičević je u srijedu u Ministarstvu obrane, gdje je održana prezentacija "Studije izvodljivosti za višenamjenski borbeni avion" kazao da se nabavom tih aviona Hrvatskoj otvara mogućnost da državama u regiji ponudi air policing, odnosno zaštitu njihovoga zračnog prostora.

"Najbolja ponuda o ovom trenutku bila je ponuda države Izrael", rekao je u više navrata tijekom prezentacije Damir Krstičević navevši da su se Izraelci za natječaj, kojim je predviđeno da prvi avioni u Hrvatsku dođu 2020. godine, zainteresirali nakon što su od Hrvatske zatražili pomoć pri gašenju požara 2016. godine.

U više ja navrata naglasio i da je od Stručnog tima, koji je dao preporuku koje avione treba kupiti, da raščlane sve ponude, kako se ne bi dogodilo da postoje skriveni troškovi ili izvantroškovnički radovi.

"Ovo nije projekt MORH-a, mene kao ministra. Smatram da je ovo projekt nekoliko ministara i Vlada. I želio sam da se ide u proces donošenja na državnoj razini", kazao je Krstičević podsjetivši da Hrvatska sada ima borbene zrakoplove 2. generacije dok će nabavom F-16 imati zrakoplove 4. generacije. "I to je ogroman iskorak", ustvrdio je.

U svom je izlaganju podsjetio da su ponude prezentirane saborskom Odboru za obranu i nacionalnu sigurnost koji je jednoglasnog dao pozitivno mišljenje, a uslijedilo je prezentiranje ponude i predsjednici Republike, pa konzultacije s predsjednikom Vlade nekoliko puta koji je, kazao je, tražio da se još jednom dodatno naprave konzultacije s SAD-om i s Izraelom.

"Kad smo završili cijeli proces, jučer je bio drugi korak u procesu odnosno sjednica Vijeća za obranu i jednoglasna potpora da je najbolja ponuda u ovom trenutku države Izrael", kazao je.

Druga ponuda od njih četiri, koja je detaljnije bila razmatrana, bila je više nego dvostruko veća, ona za kupnju novih švedskih Gripena koji bi koštali 8 milijardi kuna, a Krstičević je kazao kako je to "razlika dva Pelješka mosta". "To nije mala razlika. Kad gledamo sigurnosnu situaciju danas, Hrvatskoj nitko ne prijeti, međutim, ako pogledamo šire sigurnosno okruženje, treba nam zrakoplov za budućnost, da Hrvatska više nikad ne bude razoružana… Ovaj avion F-16 C/D Barak je izuzetan avion", poručio je.

Ističe i da je cijeli projekt, osim toga da Hrvatska vojska bude jamac sigurnosti i suvereniteta, i u funkciji investicija, ulaganja u hrvatskog gospodarstvo. "I tu nam se stvara prilika kroz strateško partnerstvo s državom, da dobijemo zaposlenost, radna mjesta, partnera koji će uložiti i ojačati naš Zrakoplovno-tehnički centar, napraviti tvornicu streljiva, uložiti u regionalni centar za cyber sigurnost, partner koji će investirati u tehnologiju, dronove, napredne sustave navodnjavanja u poljoprivredi, u energetiku, zadržavamo i mogućnost školovanja visokostručnih kadrova, stvaramo bazu za novu industrijski razvoj Hrvatske", poručio je.

Sve hrvatske institucije bile su uključene u proces donošenja odluke, dodao je te ocijenio kako je riječ o jednom od najvećih projekata u Hrvatskoj vojsci od Domovinskog rata, koji Hrvatskoj otvara mogućnost da postane "regionalni jamac sigurnosti zračnih prostora zemalja u regiji".

O tome je, kaže, razgovarao i s ministrom obrane Crne Gore, a sljedeći tjedan sastat će se i s albanskom kolegicom. "To je sve potencijal, da Hrvatska sutra da air-policing i drugim državama. Zašto ne?", ustvrdio je.

Zrakoplovi bi trebali letjeti 25 do 30 godina

Zrakoplovi bi trebali letjeti 25 do 30 godina, uz predviđenih 100 sati leta godišnje po avionu, odnosno 1200 sati leta ukupno, naveo je Krstičević tijekom predstavljanja Studije izvodljivosti.

Studiju je predstavio voditelj Stručnog tima, brigadir Davor Tretinjak navevši kriterije za donošenje odluke i to u strateškoj i financijskoj domeni, kao i domeni sposobnosti te domeni investicija.

Naveo je da je od ponuditelja u zahtjevu za ponudu tražena ponuda za 10 aviona jednosjeda te dva dvosjeda, plus ubojna sredstva te simulator letenja, obuku osoblja, transport roba do Hrvatske, pričuvne dijelove, usluge operativne i tehničke potpore, prilagodbu infrastrukture, pričuvne dijelove te alat i opremu za održavanje.

Hrvatska bi tako 2020. godine trebala dobiti po jedan jednosjed i dvosjed te simulator, godinu poslije pet jednosjeda i drugi dvosjed, a 2022. godine još četiri jednosjeda, a sve će to platiti kroz deset godina po dvije rate godišnje.

Cijeli se proces temeljio na pretpostavci da nabava ima vrlo velike implikacije za državu te je tražen ugovor na razini vlada, koje će biti jamci cijelog ugovora o nabavi, istaknuo je, među inim, Tretinjak.

 F-16 Barak od Izraela do sada nije kupila ni jedna država, a brigadir Tretinjak kazao je kako SAD, u kojima se taj avion proizvodi, nikada Izraelu nije dao dozvolu za prodaju ove inačice aviona, osim sada Hrvatskoj.