Povjerenstvo je, naime, jučer pokrenulo postupak utvrđivanja "vjerodostojnosti dužnosnika", odnosno je li Grabar-Kitarović povrijedila načela obnašanja javne dužnosti u slučaju raspodjele naknade od 1,17 milijuna kuna koje je iz proračuna dobila za troškove svoje predsjedničke kampanje te ih potom uplatila HDZ-u, koji ju je i kandidirao za predsjedničku dužnost, kako bi se kasnije taj novac uplatio u humanitarne svrhe.

Povjerenstvo to ne smatra spornim, no, navodi kako želi raspraviti to što je predsjednica aktivno odlučivala o tome kome će se taj novac uplatiti te nazočila uručivanju donacija. Povjerenstvo drži da je predsjednica time nastavila surađivati s bivšom strankom, iako to ne bi smjela.

Izvršni odbor (IO) HHO-a smatra da stavom kako predsjednica Republike nije u sukobu interesa "prestaju daljnje ingerencije Povjerenstva vezane uz daljnju prosudbu 'vjerodostojnosti dužnosnice' Kolinde Grabar Kitarović".

"Sve drugo je voluntarističko tumačenje zakona, budući ne postoji zakonska odredba kojom bi Predsjednici bilo zabranjeno surađivati s njezinom bivšom strankom ili bilo kojom drugom. Dapače, u demokratskim društvima suradnja Predsjednice s pojedincima, skupinama građana pa tako i s političkim strankama najnormalnija je stvar. Propitkivanje Predsjedničine vjerodostojnosti zbog načela obnašanja javne dužnosti time je doista ušlo u sferu političkog arbitriranja, što je i inače praksa Dalije Orešković i njenog Povjerenstva. IO HHO-a smatra da i ova odluka Povjerenstva svjedoči o kontinuitetu neobjektivnog i politički motiviranog 'sudovanja' predsjednice Povjerenstva Dalije Orešković i Povjerenstva u cjelini, a čija je djelatnost višekratno bila predmetom kritika javnosti", poručuju iz HHO-a.

Iz HHO-a ističi da Orešković i Povjerenstvo "nemaju moralno pravo donositi odluke ni o čijem sukobu interesa, a kamoli propitkivati i politički procjenjivati djelatnost Predsjednice Republike".

"Sama praksa i neujednačenost kriterija u ocjenjivaju pojedinih slučajeva zorno pokazuju neobjektivnost i pristranost D. Orešković i njenog društva, kako onih u Povjerenstvu, tako i onih u sjeni. Nadamo se da će nova vlast sagledati cjelovitu aktivnost i Orešković i njenog Povjerenstva i na čelo tih institucija dovesti objektivne i stručne osobe koje uživaju ugled u javnosti, budući se radi o prevažnoj materiji za demokratsko funkcioniranje hrvatskog društva", navode u HHO-u.

Izvršni odbor HHO-a smatra da se "u ovom slučaju radi samo o jednoj u nizu akcija provođenja u djelo nauma bivšeg predsjednika Vlade Zorana Milanovića o 'stvaranju pakla' novoj vlasti koji namjeravaju stvoriti snage poražene - na izborima".

Odluka Povjerenstva o predsjednici Republike - samo jedna u nizu "bisera"

Odluku o predsjednici Republike HHO drži samo jednim u nizu "bisera" djelovanje Povjerenstva i njegove predsjednice Orešković, navodeći da je to vidljivo i iz "internog obračuna institucija koje se bave zaštitom podataka putem afere koju je Orešković montirala vodstvu Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP) s ciljem uklanjanja čelnih ljudi s rukovodećih mjesta".

HHO podsjeća da je početkom svibnja prošle godine Povjerenstvo sa svojih web stranica uklonilo sve imovinske kartice dužnosnika po nalogu AZOP-a, tvrdeći da to čini zato što nemaju tehničkog rješenja u roku od osam dana ispraviti nepravilnosti na koje im je rješenjem ukazao AZOP.

"Čim je AZOP demantirao da je naložio uklanjanje kartica, Povjerenstvo je u roku od četiri dana vratilo imovinske kartice s 'korigiranim podacima', iz čega je moguće vidjeti da se radi o očitoj kontradikciji, kao i da je Povjerenstvo lagalo kad je izjavilo da nisu imali vremena za usklađivanje podataka sa Zakonom o sprječavanju sukoba interesa. Međutim, imovinske kartice su, unatoč tome, i dalje zjapile prazne ili poluprazne, bile su nepregledne i neusklađene zbog inicijalno nezakonite i nepotpune objave od strane Povjerenstva", navodi HHO.

HHO nadalje napominje da je AZOP korektno, još u veljači prošle godine, upozoravao Povjerenstvo na nepravilnosti u objavi imovinskih podataka dužnosnika, što je Povjerenstvo ignoriralo da bi potom AZOP-u, "samoincijativno uklonivši imovinske kartice, namontiralo aferu i iniciralo medijski linč".

"Vlastite propuste i pogreške imputiralo je AZOP-u, pa ne možemo ne primijetiti veliku sličnost između ove umjetno stvorene afere i aktualne 'afere' s Predsjednicom Republike. Povjerenstvo je licemjerno tvrdilo da je rješenje AZOP-a veliki korak natrag, aludirajući pri tom da je AZOP naložio skrivanje podataka, što je apsurdno, budući je nepotpune imovinske kartice dužnosnika objavilo upravo to Povjerenstvo", piše, uz ostalo, HHO u priopćenju.

Vlada je potom uputila prijedlog Saboru za hitnu smjenu čelnika AZOP-a, ravnatelja Ante Rajkovače i zamjenice ravnatelja Dubravke Dolenc", navode dalje iz HHO-a, koji su bili nečasno smijenjeni s obrazloženjem da se nisu argumentirano obratili Europskoj komisiji (EK).

"Nakon intervencije iz Bruxellesa Sabor nikad nije glasao o zahtjevu Vlade za smjenu, pa se na čelu AZOP-a i dalje nalaze iste osobe. Koliko je daleko išao ovaj politički 'igrokaz' vidljivo je i iz činjenice da je Povjerenstvo pro forma tužilo AZOP Upravnom sudu, da bi zatim povuklo tužbu, jer je u međuvremenu Sabor, na inicijativu Vlade, donio dopunu Zakona o sprječavanju sukoba interesa, s retroaktivnim djelovanjem (sic!), čime je de facto poništio rješenje AZOP-a", piše HHO.

Time je, ističu, Sabor postupio suprotno mišljenju Katedre za upravno pravo PFZG koja je podržala zakonitost rješenja AZOP-a. "Konačno, i praksa EU potvrđuje da je AZOP donio zakonito rješenje. Dana 18. lipnja 2015. radna skupina iz članka 29. Direktive 95/46 izrazila je zgražanje zbog ovakvog miješanja Vlade u rad neovisnog tijela za zaštitu osobnih podataka, potvrdivši to svojim službenim priopćenjem", navodi HHO.