Zakon o suradnji Sabora i Vlade u europskim poslovima potreban je zbog preciznije regulacije odnosa tih institucija u Europskoj uniji. Predlagač zakona predsjednik je saborskog odbora za Ustav, SDP-ov Peđa Grbin.

'Kako se Hrvatskoj ne bi dogodilo ono što se dogodilo nekim drugim državama koje su puno nepripremljenije ušle u Europsku uniju i nakon ulaska na neki način usporile potrebne reforme, predviđeno je da Sabor prati rad Vlade u osiguranju održivosti reformi i provedbi svih obveza', rekao je Grbin.

Ovaj zakon nalaže Vladi, odnosno premijeru Zoranu Milanoviću, da jednom godišnje izvještava Sabor o sastancima Europskog vijeća u protekloj godini. 'Naravno, u tom izvješću morat će ne samo reći što se na tim sastancima Europskog vijeća događalo, već i na koji način će se odluke i teme o kojima je raspravljano odnositi na Hrvatsku', kazao je Grbin.

Uoči svakog sastanka Europskog vijeća, Vlada će morati u pisanom obliku obavještavati saborski odbor o dnevnom redu i o svim drugim pratećim dokumentima te nacrtima zaključka Europskog vijeća. Isto tako, 15 dana nakon svakog sastanka Europskog vijeća Vlada mora Saboru podnijeti pisano izvješće, a predsjednik Sabora može pozvati premijera da o nekoj temi predstavi stajalište Hrvatske.

'Smatramo da je na taj način osigurano redovno obavještavanje ne samo Sabora, nego i hrvatske javnosti o tome kako je Vlada djelovala na Europskom vijeću i kakve to posljedice ima na Hrvatsku', rekao je Grbin.

Premijer bi osim izvještaja o radu na Europskom vijeću trebao jednom godišnje, odnosno u rujnu, Saboru podnositi i izvještaj o radu Vlade.

Zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac upozorio je da u Europsku uniju ulazimo u okolnostima u kojima postoje 'nove realnosti' za hrvatske građane, ali i za građane EU-a. Te su 'realnosti' danas puno zahtjevnije. 'Osim što postoje elementi fiskalne i socijalne krize, osim što postoje jasni elementi narastajuće nejednakosti među državama članicama, osjeti se i nedostatnost dosadašnjega tipa parlamentarizma', rekao je Pupovac i upozorio na to da manjak povjerenja hrvatskih, ali i građana EU-a prema institucijama nije samo posljedica ekonomske krize. 'To je posljedica i činjenice da se najveći dio odluka donosio daleko od očiju, daleko od ušiju onih koji su građani EU-a', kazao je Pupovac koji smatra da se treba razvijati osjećaj za parlamentarizam.

'Male države nemaju onu snagu političkog djelovanja unutar institucija EU-a kakvo imaju velike države. I ono što imaju u svojim rukama jest, naravno, snaga njihovih nacionalnih parlamenata, umijeće i umješnost njihovih predstavnika unutar EU-a', dodao je Pupovac.

HDZ-ov Željko Reiner slaže se s Pupovcem te je dodao: 'Dapače, meni se čini da se ovdje radi o dominaciji Vlade nad Parlamentom i o sužavanju parlamentarne demokracije posebice kada se tiče odnosa s EU-om.'

Hrvatski laburist Nikola Vuljanić upozorio je da od 1. 7. EU poslovi postaju naši unutarnji poslovi. 'Zbog toga je ključno da se ne nastavi politika po kojoj je hrvatski parlament zapravo promatrač događanja u hrvatskoj unutarnjoj politici, a sada će to postati ovim zakonom i u europskim poslovima i europskoj politici.'

Vuljanić je kazao da je Sabor, zahvaljujući partijskoj disciplini, i do sada rijetko donosio stvarne suštinske odluke. 'Odluke su se donosile preko ceste, tamo preko trga', rekao je Vuljanić i dodao da treba napraviti jasnu crtu odlučivanja i odgovornosti. 'Točno! Treba tu crtu jasno napraviti i na toj crti, odnosno iznad te crte treba stajati hrvatski parlament koji konačno treba donositi sve važne odluke u ovoj zemlji. Pogledajte kako nas javnost gleda i koliko nas drži kao parlament odgovoran za situaciju u Hrvatskoj pa ćete tu crtu lakše postaviti na bolje mjesto nego što to ovaj zakon predviđa.'