Sugovornici tportala slažu se da idila donosi višestruke koristi objema zemljama i da se u budućnosti može očekivati samo produbljivanje i intenziviranje suradnje. Orijentalist i docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Boris Havel, koji ondje drži kolegije s temama vezanim uz Bliski istok, naglašava da već očigledno snažno hrvatsko-izraelsko partnerstvo ima velik utjecaj na našu regiju, a pogotovo na odnose sa Srbijom.

'Dolazak tih zrakoplova u Knin sasvim sigurno nije rezultat samo njihove kupnje za potrebe Hrvatske vojske, jer sam iznos u kontekstu međunarodne trgovine gotovo je zanemariv; to je demonstracija partnerstva koje nadilazi ekonomiju. Savezništvo je vrlo korisno i za hrvatsku i za izraelsku stranu', objašnjava Havel za tportal.

'U političkom smislu ono se konkretno odnosi na hrvatsko-srpske odnose koji su još od 1918. godine opterećeni brojnim sukobima i nanošenjem zla, pa nakon toga i osvetom, a u Srbiji već desetljećima konstantno nastoje učiniti Židove akterima tih sukoba, što Židovi nisu niti su ikad bili. Jasno, strašni zločini i genocid počinjeni nad Židovima u vrijeme Nezavisne države Hrvatske posljedica su rasnih zakona koje je NDH nažalost prihvatila, no prilikom istraživanja prošlosti ne smije se izjednačavati višedesetljetni sukob dvaju naroda - Hrvata i Srba - s ustaškim genocidom nad židovskim narodom, s kojim Hrvati nikada nisu bili u sukobu i koji u Hrvatskoj nikada nije bio subverzivan - dapače, često je činio najkreativniji dio hrvatskog nacionalnog korpusa. Drugim riječima, radi se o dva svijeta koja su se dotakla, ali njihove polazišne točke su različite', objašnjava Havel, da bi došao do zaključka:

'Upravo stoga dva aviona F-16 bolji su odgovor na nebulozne optužbe iz Srbije, nego što bi to bio bilo kakav demanti ili reakcija s hrvatske strane. Srbija pokušava graditi svoju interpretaciju rata optužujući Hrvatsku za rasizam, no činjenica jest da u ovoj državi naprosto nema antisemitizma - dapače, od 2005. godine primjećujem porast filosemitizma tipičan za druge razmjerno konzervativne sredine u Europi, a Hrvatska jest dominantno konzervativna. Stvoren je - što latentno, što otvoreno - prijateljski stav prema državi Izrael, koji se sada polako pretače u politiku i Izraelci ga prepoznaju, a u jednadžbu svakako treba uključiti odlične odnose s SAD-om kao našim tradicionalnim saveznikom', govori Havel.

'Ukratko: Izraelu treba saveznik unutar Europske unije koji se neće bojati učiniti ono što države poput Švedske, Francuske ili Nizozemske ne mogu - bilo zbog jakih lijevih pokreta koji su u pravilu anticionistički, bilo zbog velikog broja migranata koji se u politici pojavljuju kao akteri ili birači, bilo zbog prijetnji nasiljem. Toga u Hrvatskoj nema i slobodni smo formirati stav temeljen na našim vrijednostima, a one su umjereno proizraelske.

S druge strane, kroz ovakvu vrlo pozitivnu interakciju i prijateljstvo s Izraelom Hrvatska se napokon odmiče od nepošteno nametnute stigme antisemita, naroda koji koketira s nacizmom', objašnjava Havel. On sam, inače, u Izraelu je svojedobno proveo više od dvije godine godine, ondje je i magistrirao, a smatra da Hrvatska može podosta naučiti od te države.

'Od odnosa prema vlastitoj zemlji, preko ulaganja u nove tehnologije i poticanja inovativnosti, do suočavanja sa sigurnosnim izazovima koji sve češće prijete i Europi, pa samim time i Hrvatskoj', zaključuje Havel.

Naida Mihal Brandl, docentica na Katedri za judaistiku Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, naglašava da je imidž Hrvatske u Izraelu vrlo pozitivan; ta država, kaže, svakako vodi računa o prošlosti i sjećanju na nju, no ne dopušta da to utječe na sadašnjost.

'Prilikom odlučivanja u Ujedinjenim narodima Hrvatska se postavila bliže SAD-u, recimo oko preseljenja američkog veleposlanstva u Jerusalem ili priznanja palestinske države, kao uostalom i velik dio srednje istočne Europe, a Izrael je to sasvim sigurno prepoznao. Nadalje, velik utjecaj na hrvatski imidž ondje imaju aktivni i bivši sportaši koji rade i žive u toj zemlji, a posebno pozitivno primljena je velika pomoć u gašenju požara prije dvije godine. Ukratko - Hrvatsku ondje doživljavaju vrlo pozitivno i prijateljski', govori Brandl.

'Gospodarska suradnja bi sasvim sigurno bila znatno bolja da Hrvatska nije toliko komplicirana, na tom polju možemo očekivati dodatan rast. Ipak, vrhunac dobrih odnosa nastupit će kada u posjet dođe premijer Benjamin Netanyahu, budući da je on glavni 'motor' i pokretač njihove vanjske politike. Predsjednik hrvatske vlada nedavno je boravio ondje, vjerujem da će se uzvratni posjet dogoditi u skoroj budućnosti', predviđa Brandl.