Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti održala je u četvrtak 3. travnja svoju redovitu skupštinu na kojoj je predsjednik Akademije akademik Zvonko Kusić predstavio djelovanje HAZU u razdoblju od prethodne skupštine održane 19. prosinca 2013.
U tom razdoblju Akademija bilježi 97 događanja, od toga 65 skupova, simpozija, predavanja, izložbi, koncerata, promocija knjiga i projekcija filmova, od kojih je 46 sa znanstvenog, a 19 s umjetničkog područja. Među najznačajnijim Akademijinim aktivnostima u Zagrebu i još 14 hrvatskih gradova izdvaja se nekoliko skupova posvećenih pitanjima vezanima uz naftu i ekologiju, XII. znanstveni skup o poremećajima mozga Mozak koji traje – privilegij ili mogućnost?, znanstveni skup u Splitu povodom 130. godišnjice smrti Ivana Meštrovića, kao i predavanje potpredsjednika HAZU akademika Jakše Barbića o pravnoj sigurnosti u Hrvatskoj. Stručnjaci Instituta Yunus Emre iz Ankare obavili su digitalizaciju Orijentalne zbirke Arhiva HAZU, a u palači HAZU održan je i tradicionalan božićni koncert.
Najznačajnije izložbe su Rukovet akademika Josipa Vanište koja se do 8. travnja može razgledati u palači HAZU, izložba akademika Zlatka BourekaTeatar figura: kazalište nakaza održana u Gliptoteci HAZU te izložba posvećena stotoj godišnjici smrti Antuna Gustava Matoša. Akademija je obilježila i 120. godišnjicu smrti svog prvog predsjednika Franje Račkog. Akademik Kusić rekao je da je javnost prepoznala otvorenost HAZU i da Akademijini stavovi kapilarno ulaze u društvo, no istaknuo je da još uvijek nisu dovoljno prepoznati potencijali Akademije i njenih članova.
'Mi moramo biti prepoznati kako bismo mogli utjecati na poremećen sustav vrijednosti', dodao je akademik Kusić.
Glavni tajnik Akademije akademik Pavao Rudan podnio je izvještaj o Akademijinom radu u 2013. koje je opširno prikazano u Ljetopisu Hrvatske akademije za godinu 2013.
U 2013. je u Hrvatskoj akademiji održano ukupno 399 događaja, odnosno u prosjeku dva događaja dnevno – 114 znanstvenih skupova, savjetovanja i okruglih stolova, 23 svečane sjednice, dodjele nagrada i koncerta, 9 skupštinskih zasjedanja, 19 posjeta stranih delegacija, 95 predavanja, 74 predstavljanja knjiga, prezentacija programa i prikazivanja filmova, 56 izložaba i 9 komemoracija.
Među Akademijinim aktivnostima ističu se tradicionalni Dani otvorenih vrata sa 145 manifestacija kada je Akademiju i njene jedinice u Zagrebu i još 14 hrvatskih gradova posjetilo više od 8000 građana. Akademija je osnovala Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Križevcima te Zavod za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicinu u Rijeci, a s radom je započeo i Odbor za zaštitu dobara od nacionalnog interesa.
Uoči ulaska Hrvatske u EU održane su četiri tematske tribine u Palači Akademije te niz predavanja vezanih uz EU u drugim gradovima. Akademija je organizirala i telekonferenciju o europskom istraživačkom prostoru i hrvatskoj istraživačkoj strategiji koja je putem videolinka održana u osam gradova, a po prvi put su održana predavanja o dobitnicima Nobelovih nagrada. Održano je i niz okruglih stolova posvećenih temama iz područja prava, radnog zakonodavstva te o problematici nafte, energije, ekologije i vodnog gospodarstva. Više javnih skupova održano je u Akademijinim jedinicama diljem Hrvatske u vezi aktualnih lokalnih tema, npr. o revitalizaciji industrije u Vukovaru, o proizvodnji hrane u Osijeku, o poljoprivrednom zemljištu u Varaždinu.
Akademija je međunarodnim znanstvenim skupom, prigodnom izložbom i svečanom akademijom obilježila 70. godišnjicu smrti Nikole Tesle, održana je i međunarodna znanstvena konferencija povodom stote godišnjice Čudnovatih zgoda šegrta HlapićaIvane Brlić Mažuranić, međunarodni simpozij povodom stote godišnjice rođenja akademika Petra Guberine te multimedijska izložba o Miroslavu Krleži u budućem Atriju Miroslava Krleže u Knjižnici Akademije povodom 120. godišnjice Krležina rođenja.
Akademija je lani objavila 114 važnih publikacija – 24 knjige, 19 zbornika radova, 43 sveska časopisa, 10 kataloga izložbi, 2 knjige sažetaka, 2 rječnika, 1 pretisak s knjigom komentara, 3 partiture i 9 spomenica preminulim akademicima. Potporom Akademijine Zaklade tiskano je 65 publikacija, a akademici su izvan Akademije objavili još 21 knjigu, što ukupno čini 200 publikacija.
Strossmayerova galerija 2013. je postala bogatija za dvadesetak umjetničkih slika istaknutih hrvatskih slikara iz donacije obitelji Gottlieb, a više je akademika za svoj rad 2013. primilo priznanja u Hrvatskoj i inozemstvu.
Skupština je prihvatila Financijski izvještaj o poslovanju i Završni račun Hrvatske akademije za 2013., a promijenjen je i naziv Hrvatske kristalografske zajednice u Znanstveno vijeće za kristalografiju HAZU – Hrvatska kristalografska zajednica.
