Hrvatsku je, sudeći prema zabilježenim događajima, zapljusnuo val nasilja. Proteklih dana javnost je informirana o šokantnom ubojstvu troje djece u Mlinovima, u Zagrebu i Splitu zaredali su se slučajevi u kojima su sinovi na posebno okrutne načine ubili majke, dogodio se i slučaj u kojem je biciklist na zagrebačkim Krugama ubio prolaznika u šetnji. Početkom godine u Šibeniku i Vodicama istog dana u dva odvojena slučaja ubijeno je četvero ljudi.

O porastu nasilja u Hrvatskoj zorno svjedoče i policijske statistike pa je tako u prvih devet mjeseci ove godine zabilježeno 25 ubojstava, što se brojčano opasno približilo ukupnom broju od 27 ubojstava zabilježenih 2020. godine. Usporedbe radi, u godini prije korone, 2019., zabilježeno je ukupno 30 ubojstava, a što je za osam ubojstava ili 36,4 posto više nego u 2018. godini.

U prvih devet mjeseci 2021. godine policija je zabilježila 66 pokušaja ubojstva, za razliku od ukupno 73 pokušaja ubojstava zabilježenih prošle godine. U 'pretkoronskoj' 2019. godini prijavljeno je 98 pokušaja ubojstva, što je za osam pokušaja ili 8,9 posto više nego 2018. godine.

Broj silovanja u značajnom porastu

Unatoč svim naporima u suzbijanju nasilja nad ženama, prošle godine ubijeno je 19, a u prvih devet mjeseci ove godine devet žena, istaknuto je nedavno na obilježavanju Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i u obitelji.

Značajno je porastao i broj silovanja te pokušaja silovanja pa policijske statistike otkrivaju da su samo u prvih devet mjeseci ove godine zabilježena 153 silovanja, za razliku od 117 evidentiranih 2020. godine, a što je porast od 30,8 posto za slučajeve silovanja, odnosno 6,7 posto za slučajeve pokušaja silovanja. Znakovito je to da su 2019. godine prijavljena 73 silovanja, kao i 12 pokušaja silovanja.

Broj kaznenih djela na štetu maloljetnika u prvih devet mjeseci ove godine znatno je 'prešišao' prošlogodišnju statistiku pa policija bilježi da su do listopada ove godine zabilježena 6863 takva kaznena djela, za razliku od njih 5723 zabilježena 2020. godine, a što je porast od 19,7 posto. Narastao je i broj kaznenih djela koja su počinili maloljetnici – od 1242 zabilježena u 2020. na njih 1250, koliko je zabilježeno u prvih devet mjeseci tekuće godine. Tijekom 2019. godine kaznenih djela na štetu djece i obitelji, koja se izdvajaju, a pripadaju liniji rada općeg kriminaliteta, prijavljeno je 6859, što je porast za 32,2 posto u odnosu na 2018. godinu.

Uvid u policijsku statistiku ukazuje na to da je evidentno narastao i broj zabilježenih slučajeva kažnjivih po Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira. Prema podacima MUP-a, u prvih devet mjeseci ove godine u odnosu na čitavu prošlu godinu zabilježen je porast prekršaja poput svađe i vike na javnom mjestu od devet posto. Broj neovlaštenog pucanja, pokazuje statistika, narastao je s 19 slučajeva zabilježenih u 2020. godini na njih 29, što je porast od čak 52,6 posto.

Cvrtila: Porast silovanja i tučnjava zbog turističke sezone

Bivši načelnik kriminalističke policije i stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila u razgovoru za tportal kaže da je uvidom u policijsku statistiku razvidan lagan porast kaznenih djela s elementima nasilja, ali ističe da se taj porast ne može nazvati trendom bez dubinske statističke analize unazad najmanje pet godina.

Cvrtila kao mogući uzrok i okidač porasta nasilja vidi u stresu uzrokovanom pandemijom koronavirusa i prisiljenošću na duži boravak s članovima obitelji.

'To je izvanredna situacija za obitelji zbog prostorne skučenosti i strahova za egzistenciju. Napetost unutar obitelji može doprinijeti jačem izražavanju nasilja', smatra Cvrtila, dodajući da pojedina kaznena djela s elementima nasilja rastu u odnosu na 2020. godinu, čiji smo dio proveli u lockdownu.

Pritom ukazuje na broj porasta silovanja, tučnjava i sličnih nasilničkih ponašanja, a što povezuje s ovogodišnjim povratkom turističke sezone i većom interakcijom ljudi na otvorenom prostoru. Stručnjak za sigurnost pojašnjava da je prošlogodišnji manji broj turista svakako pridonio manjem broju zabilježenih nasilničkih ponašanja, a postupnim otvaranjem nakon pandemije i povratkom turista došlo je do izbacivanja akumuliranog stresa i negativne energije prikupljene tijekom pandemije, samim time i nasilja.

Na upit tko je zakazao zbog porasta nasilja, osobito među maloljetnicima, Cvrtila odgovara da je za javnu prevenciju u najvećoj mjeri odgovorna policija, ali da preventivne mehanizme treba tražiti i u školama i roditeljskim domovima kada je u pitanju porast broja kaznenih djela što uključuju maloljetnike. Smatra i da u takvim slučajevima prevenciju treba umanjivati, a ne sprječavati.

'Zbog sveprisutne političke korektnosti uvode se novi modeli prevencije koji su se pokazali neefikasnim jer smo došli u situaciju da učenici danas više zlostavljaju nastavnike, pored roditelja odgovorne za odgoj djece i maloljetnika. Metode odgoja previše su popustile pa se stječe dojam da je sve dozvoljeno, bez sankcija i odgovornosti', mišljenja je Cvrtila, dodajući da je konzervativniji odgoj puno bolje pripremao mlade za život.

Cvrtila pritom naglašava da je potrebno razlučiti što je to zlostavljanje, a što odgoj te ističe da smo kao društvo iz jedne krajnosti otišli u drugu krajnost, što je polučilo broj porasta maloljetničke delikvencije. Stručnjak za sigurnost ukazuje i na porast obiteljskog nasilja te je stava da se nadležne službe boje reagirati ako je slučaj nasilniji, kao što to bude unutar obitelji npr. pojedinih medijskih zvijezda.

'Službe moraju imati čvrst stav. U izradu obiteljskih zakona i prevenciju nasilja unutar obitelji svakako treba uključiti što veći broj obitelji s više djece, a ne da osobe bez djece i iskustava kroje zakon. Zalažem se za jake obiteljske centre s iskusnim pedagozima i ulaganje države u prevenciju nasilja, a ne to da država zarađuje na nesrećama', zaključuje Cvrtila.

Lazarević: Kaznena politika mora biti učinkovitija

Branko Lazarević, umirovljeni kriminalistički inspektor i nekadašnji šef ekipe za očevide zagrebačke policije, smatra da na porast nasilja utječu i divljanje cijena te rast nakupljenog nezadovoljstva građana, čime lakše dolazi do sukoba među njima. Smatra i da kaznena politika policije i sudstva mora biti učinkovitija te daje slikovit primjer.

'Zašto kada putujemo kroz Sloveniju stalno provjeravamo jesmo li vezani, imamo li upaljena svjetla na automobilu, općenito pridržavamo li se zakona? Zato što znamo da ćemo u Sloveniji za svaki uočen i najmanji prijestup biti kažnjeni dok je kod nas posve drukčije. U nas mnogi znaju nekoga tko takvu kaznu može smanjiti i takve stvari nažalost prolaze', kaže Lazarević.

Bivši šef ekipe za očevide PU zagrebačke ističe i problem nagomilanog oružja zaostalog iz Domovinskog rata, a koji se učestalo koristi u počinjenju nasilnih kaznenih djela. U otkrivanju tog oružja, smatra Lazarević, nužno je promijeniti operativni pristup policije i reagirati na svaku dojavu o mogućoj prisutnosti nelegalnog oružja. S takvim operativnim saznanjima ne treba čekati, već odmah preventivno djelovati kako bi se smanjila mogućnost počinjenja nasilnog kaznenog djela, zaključuje kriminalist.