Njemački i ciparski znanstvenici ustanovili su da od posljedica onečišćenja zraka godišnje umre oko 8,8 milijuna ljudi u raznim dijelovima svijeta, što je gotovo dvostruko više nego ranije procijenjenih 4,5 milijuna.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je procijenila da godišnje od posljedica pušenja umre oko 7,2 milijuna ljudi.

Znanstvenici su ustanovili da je u Europi, ključnome fokusu istraživanja Europske udruge kardiologa, od posljedica onečišćenja zraka smrtno stradalo oko 790.000 ljudi, a u 40 do 80 posto smrtnih slučajeva riječ je o kardiovaskularnim bolestima te o srčanom ili moždanom udaru.

'S obzirom na to da većina čestica i drugih onečišćujućih tvari u europskim zemljama potječe od izgaranja fosilnih goriva, potrebno je prijeći na druge izvore goriva kada je posrijedi proizvodnja energije', smatra suautor studije prof. Jos Lelieveld s Instituta za kemiju Max-Plank iz Mainza.

'Korištenjem čiste, obnovljive energiju, ispunjavamo uvjete iz Pariškoga sporazuma, čija je svrha ublažiti učinak klimatskih promjena. No istodobno bismo na taj način mogli smanjiti i stopu smrtnosti koja se dovodi u vezu s onečišćenjem zraka u Europi za čak 55 posto'.

Studija, čiji su rezultati objavljeni u časopisu European Heart Journal, usredotočena je na ozon i najsitnije lebdeće čestice, poznate kao PM2.5, promjera 2,5 mikrometara i manje, koje su posebno štetne za zdravlje jer mogu stići do pluća, ali i prodrijeti u krv.

Znanstvenici kažu da je, po najnovijim podacima opasnost o takozvanih finih lebdećih čestica promjera 2,5 mikrometara po ljudsko zdravlje puno veća nego što se ranije mislilo.

Ističu da su čestice jedan od glavnih uzroka respiratornih i kardiovaskularnih bolesti te pozivaju na smanjenje gornje granice PM2,5 u cijeloj Europskoj uniji. Danas ograničenje iznosi 25 mikrograma po prostornome metru što je dva i pol puta više od preporuka WHO-a.

'U Europi je maksimalna dopuštena vrijednost previsoka', upozorili su Lelieveld i suautor studije prof. Thomas Munzel, liječnik na Kardiološkom odjelu Sveučilišnog medicinskog centra u njemačkome Mainzu.

'U SAD-u, Australiji i Kanadi smjernice WHO-a se uzimaju kao temelj za zakonodavne odluke koje je, po našem mišljenju potrebno uvesti i u zemlje EU-a', ističu znanstvenici u zajedničkom priopćenju.

Diljem svijeta, zagađenje zraka godišnje uzrokuje dodatnih 120 smrtnih slučajeva na svakih 100.000 stanovnika, a u dijelovima Europe u kojima je onečišćenje zraka ekstremno, zabilježeno je i više od 200 smrtnih slučajeva na 100.000 stanovnika.

'Iz navedenih podataka nije teško zaključiti da od onečišćenja zraka godišnje umire više ljudi nego od pušenja', rekao je Munzel. 'No pušenje se može svjesno izbjeći, a onečišćenje zraka ne može'.