Potpredsjednica Milanka Opačić prošla je kroz devet reformskih mjera koje Vlada ima u planu provesti do kraja u sljedeće dvije godine.

Prva je dugoročna mjera 'integracija pratećih službi',a odnosi se na objedinjavanje IT i računovodstvene usluge tijela državne i javne uprave. Opačić kaže da im je cilj napraviti dva velika uslužna servisa od kojih bi jedan dio posla radio Apis (državna informatička agencija), a drugi dio Fina (državna financijska agencija).

Opačić je pohvalila djelatnike u Apisu da su se brzo pokrenuli i osmislili način kako racionalizirati sustav koji je do sada trošio previše jer je svako ministarstvo i svako tijelo javne uprave moralo imati svoj informatički pogon. Opačić kaže da će ovo biti prvi put da će država iskoristiti 300 zaposlenih inženjera i 'velikih mozgova' u Apisu.

Drugi dio ove mjere odnosi se na integracijucjelokupnog državnog računovodstva u kojoj je nositelj Fina, a ona je, čini se, opet zakazala. 'U Fini se još moraju pokrenuti kao u Apisu da se sve organizira na jednom mjestu', kaže Opačić.

Upravo zbog plana objedinjavanja računovodstvenih usluga, u Finu bi trebalo doći novih 3.000 zaposlenika koji trenutačno rade na drugim pozicijama u javnom sektoru. Kada bi se to trebalo dogoditi, Opačić nije znala odgovoriti: 'Detaljan plan koncepta objedinjenog računovodstva trebali bismo znati

za dva tjedna od današnjeg dana.'

Prve na udaru trebale bi biti čistačice u ministarstvima, školama i drugim institucijama osim bolnica. One bi, dakle, do kraja godine trebale prijeći u privatne tvrtke koje će za navedene ustanove obavljati poslove čišćenja. Dakle, čistačice više neće dobivati plaću iz proračuna, nego od vlasnika nove tvrtke koji će njihove usluge 'distribuirati'.

Ministrica ne zna u ovom trenutku koliko će čistačica izaći iz državnog sustava niti kako će biti tretirane i plaćane kod novih šefova, ali je rekla da će država sada za istu uslugu plaćati manje: 'Mi već imamo izdvojeno čišćenje koje plaćamo 40 kuna po metru kvadratnom, a oni koji imaju svoje sustave čišćenja plaćaju ih 80 do 100 kuna po metru kvadratnom. U obrazovanju ga plaćaju 100 do 150 kuna, a tercijarna zdravstvena zaštita čak 250 kuna po metru kvadratnom.'

Zanimljivo je da je ministar zdravlja Rajko Ostojić nedavno odustao od izdvajanja djelatnosti iz bolnica, ali da u planu potpredsjednice Opačić stoji kako je outsourcing u bolnicama tek 'odgođen' jer bi to prenapregnulo sustav koji prolazi kroz reformu. Ostavlja se mogućnost da se bolnice ipak same odluče na izdvajanje: 'Ravnateljima bolnica ne zabranjuje se, u međuvremenu, samostalno odlučivanje o individualnoj primjeni modela...'

Među mjerama se spominje i objedinjena javna nabava te uvođenje Jedinstvenog novčanog centra koji će imati 127 lokacija umjesto dosadašnjih 400 područnih ureda u kojima su se isplaćivale novčane naknade građanima. 'Riječ je o tome da će građani sada na jednom mjestu dobivati sva novčana prava i na jednom mjestu kontrolirati sva novčana davanja. Do sada je sustav bio rasut, neučinkovit i birokratiziran te ga sada pojednostavljujemo da građani ne moraju, kao danas, obijati desetke šaltera da dobiju ono što im pripada', rekla je Opačić.

U okviru reforme socijalnog ugovaranja, najavila je transparentno ugovaranje socijalnih usluga s najpovoljnijim pružateljima usluga. Spomenula je i da je dovršen Masterplan bolnica o čemu je pokrenuta javna rasprava te provedena analiza mreže škola koja će, s obzirom na sve manje djece, pokazati koje škole će opstati, a koje ne.

Potpredsjednica Vlade kazala je i kako je definirana reorganizacija pravosudnog sustava te da se u Vladinu proceduru upućuje Zakon o područjima i sjedištima sudova.

Milanka Opačić tvrdi da je Europska komisija prilikom određivanja zadaća Hrvatskoj u okviru procedure smanjenja prekomjernog proračunskog manjka uzela u obzir mjere i aktivnosti koje je nabrojala.