Radovi na rekonstrukciji i nadogradnji zgrade Općinskog suda u Splitu ipak neće biti završeni početkom iduće godine, kako je koncem siječnja najavilo Ministarstvo pravosuđa, već bi se to - ako bude sve po planu - moglo dogoditi tek polovicom proljeća. Što će samo useljenje dodatno pomaknuti jer tek nakon toga zgradu treba opremiti i useliti
Naime Ministarstvo je tek koncem listopada sklopilo ugovor s tvrtkom Lavčević / Lavčević-inženjering za radove iz druge faze izgradnje zgrade u kojoj je nekad davno bila robna kuća Prima/Standa. Iako je procijenjena vrijednost tog posla iznosila 18,8 milijuna kuna s PDV-om, sklopljen je ugovor s Lavčevićem, čija je ponuda bila jedina pristigla, i to na 26,2 milijuna kuna s PDV-om.
Predviđen je niz građevinsko-zanatskih radova koji uključuju popločavanje stubišta crnim mramorom, farbanje gotovo šest tisuća kvadrata zidova, postavljanje parketa (...), instalacije vodovoda i kanalizacije, instalacije grijanja i ventilacije, dizala, elektro i sprinkler instalacije te hortikulturno uređenje, odnosno postavljanje žardinjera sa zasađenim ružmarinom. Rok za izvođenje radova je šest mjeseci, a za izvršenje ugovora devet mjeseci.
vezane vijesti
-
![Tako radi Ministarstvo pravosuđa: Naknadno zidaju kat na zgradi suda, a parkinga nema ni za lijek]()
Tako radi Ministarstvo pravosuđa: Naknadno zidaju kat na zgradi suda, a parkinga nema ni za lijek
-
![Za Ministarstvo branitelja fiksni tečaj konverzije kune u euro ne vrijedi. Pogledajte kako preračunavaju 'jer im je tako lakše']()
Za Ministarstvo branitelja fiksni tečaj konverzije kune u euro ne vrijedi. Pogledajte kako preračunavaju 'jer im je tako lakše'
-
![Cijeli splitski Općinski sud ne stane u zgradu na čije je uređenje država potrošila 33 milijuna kuna]()
Cijeli splitski Općinski sud ne stane u zgradu na čije je uređenje država potrošila 33 milijuna kuna
Podsjetimo, zgrada je trebala biti useljena još u ljeto 2021., ali se u međuvremenu shvatilo, na što se upozoravalo i prije nego li se pristupilo radovima, da u nju neće moći stati svih 350 zaposlenika suda pa se odlučilo ići u nadogradnju, tj. gradnju još jednog kata, što je cijeli taj proces dodatno otegnulo.
Za tu prvu fazu Ministarstvo je izdvojilo 40,7 milijuna kuna, ali iznosi iz prve i druge faze nisu konačni troškovi. Za cijeli projekt predviđeno je nešto manje od 10 milijuna eura, odnosno nešto manje od 75 milijuna kuna. Ovdje dodajmo da dvije spomenute faze (ukupno 66,9 milijuna kuna) nisu jedini troškovi jer će zgradu trebati i opremiti, a tu je još niz manjih ugovora, poput nadzora i medijske vidljivosti. A upravo za ovo zadnje Ministarstvo je koncem listopada odabralo agenciju Akter public. U Ministarstvu su predviđali da im za uslugu zakupa medijskog prostora (internet, tisak, društvene mreže) za promociju e-usluga u sklopu projekta rekonstrukcije zgrade u Splitu treba 2,65 milijuna kuna s PDV-om, ali navedena agencija posao će obaviti za nešto više od milijun kuna.
Da nije bilo Norveške, odnosno njenog financijskog mehanizma 2014. - 2021., kroz koji se provodi program Pravosuđe i unutarnji poslovi, pitanje je bi li Split ikada dobio nove prostore Općinskog suda, trenutno smještenog u očajnim uvjetima vojarne u Dračevcu. Norvežani su za spomenuti program osigurali 15 milijuna eura, Hrvatska je dodala još 2,6 milijuna, a iz Fonda za bilateralne odnose dodijeljen je iznos od 125 tisuća eura.
Euri iz programa Pravosuđe i unutarnji poslovi
Osim projekta obnove zgrade u Splitu (10 milijuna eura), u okviru kojega je i privremeni odlazak tri suca, u trajanju od 12 mjeseci, na Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu, program obuhvaća jačanje zaštite ljudskih prava i javne sigurnosti unaprjeđenjem kapaciteta probacijske službe (2,1 milijun eura), revidiranje metodologije evaluacije rada sudaca (400 tisuća eura) te unaprjeđenje sustava sudskog mirenja (1,5 milijuna eura).
Ono što će predstavljati problem svima koji će nekim poslom morati na sud bit će parking, kojeg nema, o čemu smo već pisali. Zgrada bivše robne kuće u središtu Splita odabrana je jer se nalazi u blizini drugih pravosudnih institucija, a i bila je u vlasništvu države, kojoj ju je prije petnaestak godina 'uvalio' Željko Kerum u zamjenu za druge, atraktivnije nekretnine.
