ZAGREB - "Ova mjera, kao i rebalans proračuna, donosi se kao vatrogasna mjera radi spašavanja vlastite egzistencije vladajuće elite, a ne kao sustavni pristup izlasku iz krize", poručila je Željka Antunović u ime Kluba SDP-a.

Vladajuće je optužila da obmanjuju javnost porukama da će krizni porez ravnomjerno i pravedno zahvatiti sve građane i spasiti državu, odnosno njezin proračun, uvjerena da će porez dodatno smanjiti potrošnju i utjecati na snažniji pad BDP-a, dakle i na manje proračunske prihode.

"Oni koji su doveli Hrvatsku u ovakvu situaciju sada pokušavaju spasiti vlastitu osobnost, sa sebe skinuti odgovornost i sve prebaciti na neke globalne trendove i krize, kao da su za situaciju krivi građani jer su dizali kredite te gospodarstvo jer se zadužilo u inozemstvu budući da u domaćim bankama to nije moglo", kazala je.

Antunović je uvjerena da se kriznim porezom te zaustavljanjem usklađivanja mirovina neće uštedjeti u proračunu, "već će tek izazvati dodatnu štednju za građane koji će morati plaćati ovaj harač".

Da se Vlada na novi porez odlučila jer ne želi rezati državne troškove za koje je sama odgovorna smatra i Goran Beus Richembergh (HNS), prozivajući Vladu da je od plaćanja poreza izuzela "one koji imaju jako mnogo, a ne zna se kako su to zaradili". "Smišljeno se pogoduje klijentelističkom stroju HDZ-a i HSS-a", rekao je.

"Ima tih kamiona jako mnogo i kada bi se izbrojalo gdje je sve iscurio državni novac bila bi to kolona kamiona sve do Kine", kazao je Richembergh. Zastupnicima je poručio da sve dok ne postanu svjesni da njihove plaće dolaze od istih radnika i umirovljenika, kojima se sada uzima, neće ni shvatiti njihove probleme.

Izlaganje HNS-ovog zastupnika izazvalo je negodovanje iz HDZ-ovih klupa, a Krunoslav Markovinović poručio mu je da vojnim kamionima o kojima govori, a kojih je tek 39, treba pribrojiti i "devet nagibnih vlakova iz 2003., dvjestotinjak mercedesa i cisterni, pa će kolona biti i veća".

Oporba je vladajuće prozivala da kod izrade kriznog poreza uopće nije vodila računa o tome da će njime najviše biti pogođene obitelji s više djece.

"Jeste li se upitali je li broj članova obitelji važan kod ovoga poreza", upitao je vladajuće Boro Grubišić (HDSSB).

Zanima ga i zašto u porezu postoje samo dva praga, 3000 i 6000 kuna, a ne i "više stepenice", odnosno plaće i mirovine od 10.000 ili više kuna na koje bi se plaćala i veća porezna stopa.

Sve je oporbene prigovore odbacio Boris Kunst koji je u ime Kluba HDZ-a, jedinog iz vladajuće koalicije koji je sudjelovao u raspravi, naglasio da je uvođenje novog poreza nužno s obzirom na tešku financijsku i gospodarsku situaciju.

"Prihodi proračuna bilježe značajan pad i pokazala se prijeka potreba za uvođenje maksimalne štednje gdje je god to moguće, uključujući i plaće i mirovine", rekao je Kunst.

Vladi je predložio da i idućem rebalansu, koji se očekuje najesen, oporezuje i one koji prihode ostvaruju od samostalne djelatnosti (odvjetnici, javni bilježnici, liječnici), ali i one koji iznajmljuju stanove, športaše, one koji primaju otpremnine.

Kunst je istaknuo da je u zadnjih šest godina značajno povećana razina socijalnih prava, da su prosječne mirovine povećane za 50 posto, minimalne plaće za 60 posto, a prosječne plaće za 40 posto, da su rasli i ostali socijalni izdaci poput rodiljnih naknada i dječjih doplataka.

Njegova je računica razljutila oporbu, koja ga je prozvala za iznošenje neistina, a posebno novog oporbenjaka Silvana Hrelju (HSU) koji je kazao da su veća izdvajanja za mirovine posljedica gotovo 200 tisuća novih umirovljenika u tih šest godina, a da nije bilo povećanja mirovina.