Oporbena koalicija Demokratskog jedinstva osvojila je 99 zastupničkih mandata u parlamentu koji broji 167 zastupnika dok je Socijalistička stranka osvojila 46 mandata, objavilo je izborno povjerenstvo nepotpune rezultate.

Kad su rezultati objavljeni nešto iza ponoći po lokalnom vremenu oporbeni pristaše organizirali su vatromete u oporbenim uporištima u Caracasu dok su pristaše aktualne vlasti otkazale planirane proslave.

Maduro (53) brzo je priznao poraz najteži za za vladajući pokret "Chavizmo" od 1999. kada je utemeljitelj Hugo Chavez preuzeo vlast u toj južnoameričkoj zemlji, članici OPEC-a.

"Ovdje smo da moralno i etično priznamo ove nepovoljne rezultate", kazao je Maduro u obraćanju naciji okrivljujući za poraz sabotiranje ekonomije koje je po njemu provodio poslovni svijet i njegovi protivnici.

"Ovo je pobjeda ekonomskog rata", kazao je Maduro.

Njegovo brzo priznavanje izbornog poraza ublažilo je napetosti u zemlji u kojoj je na proteklim predsjedničkim izborima 2013. tijesno pobijedio Maduro a osporavanje njegove pobjede na prosvjedima završilo je s 43 mrtvih.

Oporbeni vođe koji su neprekidno gubili od kada je prije 17 godina Chavez osvojio vlast bili su presretni iako je njihova pobjeda uglavnom rezultat javnog nezadovoljstva dubokom recesijom zemlje.

"Prolazimo kroz najgoru krizu u našoj povijesti", kazao je vođa oporbe Jesus Torrealba. "Venezuela je željela pobjedu i ona je stigla.. .nova većina oglasila se i poslala jasnu i glasnu poruku".

"Rezultati su kakvima smo se nadali. Venezuela je pobijedila. To je ireverzibilno", napisao je bivši predsjednički kandidat Henrique Capriles i jedan od vođa koalicije.

Različite oporbeni izvori predvidjeli su da će jednom kad se prebroje svi glasovi osvojiti do 113 mandata. To bi im dalo dvotrećinsku većinu potrebnu za reformu institucija poput sudova ili izbornih povjerenstava.

Rezultati bi mogli ohrabriti protivnike sadašnje vlasti da zatraže ponavljanje predsjedničkih izbora iduće godine ukoliko prikupe potrebna četiri milijuna potpisa za referendum.

Poraz vladajuće stranke još je jedan udarac latinoameričkoj ljevici nakon prošlomjesečnog skretanja prema desnom centru na argentinskim predsjedničkim izborima.

Koalicija Demokratskog jedinstva kapitalzirala je nezadovoljstvo 29 milijuna stanovnika Venezuele najvećom inflacijom na svijetu i manjkom osnovnih roba i namirnica za što mnogi krive Madura.

Kritičari kažu da su neuspješna nacionalizacija, stroge kontrole nad prometom valuta i neprijateljstvo prema privatnom sektoru potaknuli krizu koja se potom razbuktala globalnim padom cijena nafte. Izvoz nafte predstavlja 96 posto prihoda te zemlje od izvoza.

Mnogi Venezuelanci za krizu okrivljuju Madura koji nema karizmu i politički instinkt Chaveza, njegova mentora koji je vladao 14 godina prije nego što je umro od raka 2013.