Mirela Ahmetović (SDP) ocijenila je da oni kojima će se povećati plaće mogu direktno odgovornim za to što se to nije prije dogodilo smatrati Andreja Plenkovića. Kroz inflaciju koja traje još od rujna 2021. godine državni proračun je uprihodio jako puno sredstava, a Plenkovićeva Vlada je odbila zaštititi hrvatske građane od rasta stope inflacije kako bi kroz PDV izvukli što više iz džepova građana. A sada vidimo rezultate – iz tih sredstava, izvučenih iz džepova hrvatskih građana Plenković osobno kupuje skupinu po skupinu zaposlenika javnih službi, upozorila je.

Realni BDP u Plenkovićevom mandatu je narastao 25 posto, plaće su rasle tek 15 posto, a mirovine oko pet posto i vidi se da se iz tog rasta BDP-a najmanje dalo onima kojima je najpotrebnije. To pokazuje da Plenkovića nije briga za one najslabije u društvu, a novca u proračunu za rast svih plaća ima, samo je pitanje 'Andrejeve želje da se pokaže kao Superman i kao onaj kod kojeg moraš doći na koljenima i odobri ono što i inače zaslužuješ', smatra Ahmetović.

Nikola Grmoja (Most) mišljenja je da je taj dogovor kupovina socijalnog mira pred izbore, ali da građani moraju znati da je državna blagajna puna i da je napunjena preko njihovih leđa zbog inflacije. Sada od toga što je građanima uzela, država građanima vraća mrvice. Padaju mrvice s gospodareva stola u kampanji, ali to nije dovoljno da bi građani mogli u Hrvatskoj pristojno živjeti. Minimum minimuma bi bila plaća od tisuću eura i Plenković mora puno više odrješiti kesu koju je napunio preko leđa hrvatskih građana, poručuje Grmoja.

Sandra Benčić (Možemo!) ističe da je riječ o modelu 'podijeli pa vladaj'. Evidentno je da je Plenković u potpunosti preuzeo pregovaranje sa sindikatima i time obezvrijedio sva druga tijela zadužena za socijalni dijalog, uključivši svoje ministre koji bi te dogovore trebali voditi. Najgore je, napominje, što je Plenković takvim pristupom uništio kolektivno gransko pregovaranje, počeo pregovarati s pojedinim strukama unutar neke grane i time stvara podjelu između različitih struka unutar, primjerice, zdravstva ili pravosuđa i radi sve veće razlike u plaćama u pojedinom sektoru. Takav način pregovora pokazuje autoritarnu narav Andreja Plenkovića, kojemu ne trebaju parlament, nezavisne institucije koje je potaracao, ali njemu ne trebaju ni njegovi ministri ni stranka. On to sve rješava sam, a to me podsjeća na susjede poput Viktora Orbana, poručila je.

Davor Nađi (Fokus) navodi da se u ovom dogovoru ne govori o drugoj strani priče, a to je što će porezni obveznici u smislu potencijalno bolje usluge javnog sektora dobiti zauzvrat, ako se javnom sektoru da više novca poreznih obveznika. Nije sporno da je rast plaća u javnom sektoru potreban, ali linearni rast plaća u kojem svima ide jednako nije dobar put. Treba vrednovati tko kako radi u javnom sektoru i oni koji rade bolje bi trebali imati veći rast plaća od onih koji ne rade dobro, kazao je. Imamo veći broj zaposlenih u javnom sektoru, imaju veće plaće, ali ne isporučuju ništa bolju uslugu građanima u pravosuđu, zdravstvu i mnogim drugim područjima. Treba nagraditi one najbolje, a sankcionirati one koji ne rade tako dobro, a znamo da ih ima, istaknuo je.