Uvijek na prvoj crti, kratko bi se mogao sažeti rad liječnika hitne medicine. Često bez minute predaha, oči u oči s pacijentima kojima je važna svaka sekunda, osječka ekipa obilježila je prvo desetljeće rada. Do sada su se stiskali na 500 'podstanarskih kvadrata', kako Osječani znaju reći, u 'novoj zgradi kirurgije'. Ondje broje posljednje mjesece. U novo desetljeće rada zakoračit će u novom objektu Objedinjenog hitnog bolničkog prijema KBC-a Osijek. Na gradilištu se 'udara' posljednji glanc.

'U prvim jesenskim danima očekujemo preseljenje u novu zgradu. No pretpostavljam da će najviše vremena trebati da se u funkciju stavi kompletna dijagnostika, poput CT-a, i kompletna radiološka sala. Kolege su baš razgovarali o tome kako bismo voljeli tamo dočekati Božić', otvoreno će u razgovoru dr.sc. Vedrana Makarović, pročelnica osječkog OHBP-a.

Bit će to bolnica u malom. Zadnja zgrada u bolničkom kompleksu, upravo zgrada kirurgije, izgrađena je neposredno prije Domovinskog rata, a useljena tek 2000. godine. Preseljenjem hitnog prijema ondje će se urediti ambulantni trakt Klinike za kirurgiju te Klinike za ortopediju i traumatologiju, odnosno, kako su objasnili u Ravnateljstvu osječkog KBC-a, navedene ambulante preselit će se iz podrumskih prostorija u kojima trenutno rade.

'Selimo se u novu zgradu koja će pacijentima sigurno omogućiti bolje uvjete boravka tijekom pregleda i obrade, kao i liječnicima. U postojećem prostoru nedostaje nam liječničkih soba, odnosno prostora za odmor, makar on trajao pet minuta, jer na hitnom prijemu je kao na prvoj liniji bojišnice. Odmora nikada nema. To vam je kao autobusni i željeznički kolodvor zajedno', opisuje hitnu medicinu Makarović.

Novi objekt prostire se na 8500 četvornih metara unutar kojih će u prizemlju biti smješten objedinjeni hitni bolnički prijem sa svim sadržajima, a na prvom i drugom katu nalazit će se 21 ambulanta dnevne bolnice, odnosno jednodnevna kirurgija, hitna laboratorijska dijagnostika, dvije operacijske sale, kao i sala za liječenje boli, opservacija i radiološka dijagnostika. Vrijednost novoga objekta iznosi 22,45 milijuna eura, a novac dolazi iz Europskog fonda za regionalni razvoj, dok manji dio osiguravaju Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo zdravstva. Konačna vrijednost, napominju iz Ravnateljstva osječkog KBC-a, zbog porasta cijena na tržištu utvrdit će se nakon završetka radova.

'To je bolnica u malom, bez stacionarnog dijela. Jedino ćemo mi imati krevete u opservaciji, ali će oni služiti samo za pacijente dok traje obrada, a poslije toga, radi protočnosti i efikasnosti, pacijent će se slati kući ili će biti hospitaliziran na nekom bolničkom odjelu', opisuje ova kardiologinja.

Hitna medicina, dodaje, mlada je medicinska znanost. Trenutno u Osijeku broje deset liječnika, sedam specijalista i tri specijalizanta koji obavljaju posao u četiri hitne ambulante, internoj, neurološkoj, traumatološkoj i kirurškoj, jer im je neophodna pomoć i tih specijalista.

'Ovo je izrazito težak posao. Kada mladi liječnici prođu po drugim specijalnostima, vide da je ovdje najnemilosrdniji dan, jer tu su najžešća, najpotresnija i najdramatičnija radilišta. Onda se odlučuju za druge specijalnosti. Pretpostavljamo da je to najveći razlog zbog kojeg se toliko često ne odlučuju za hitnu medicinu', govori nam Makarović.

Tijekom prvog desetljeća rada osječki Objedinjeni hitni bolnički prijem primio je 512.000 pacijenata iz pet slavonskih županija koje mu gravitiraju. Kako bi bili zatvorena cjelina te da ne ovise o drugim specijalistima, kaže nam pročelnica OHBP-a, bilo bi optimalno da imaju između 20 i 25 liječnika hitne medicine da im radne smjene ne bi bile guste, tako da se stignu odmoriti i rehabilitirati.

'To je posao koji melje. Mi smo na prvoj crti bojišnice. S vanjskom hitnom rješavamo životno ugrožene pacijente koji nam se dovoze u teškim stanjima', opisuje posao u Hitnom prijemu, u kojemu nema praznika, blagdana, vikenda.

Makarović objašnjava da hitna ima pet kategorija pacijenata koji se trijažiraju, a prva i druga su izrazito zdravstveno loši i nestabilni pacijenti, oni čije se stanje u svakom trenutku može pogoršati. Treća je uvijek, objašnjava, izazov, jer tek obradom dolaze do zaključka je li pacijent zdravstveno ugrožen, zahtijeva li hospitalizaciju ili će se s urednim nalazima uputiti obiteljskom liječniku i na kućno liječenje. Četvrta i peta kategorija su ‘hladni‘, elektivni pacijenti, čije su tegobe najčešće kroničnog ili blagog oblika. Koncept hitnih objedinjenih prijema u četiri najveća bolnička centra, tumači, ustrojen je vrlo slično.

'U odnosu na kontinent Hrvatske, jedino se KBC Rijeka i Split tijekom turističke sezone susreću s puno stranaca, imaju puno trauma i određenih oboljenja vezanih uz morske aktivnosti i putovanja. To bi nas razlikovalo od njih', kaže.

Ističe da je riječki KBC najbolji po onome što pripada pregledu na objedinjenim hitnim prijemima jer obave najviše pregleda prvog, drugog i trećeg stupnja.

'Mlada žena koja je koristila novu boju za kosu i osula se, pa došla u tri ujutro na hitni prijem, ne pripada u prve tri kategorije, kao ni mladić koji ne može spavati zbog najezde komaraca koji su ga izgrizli. Naši statistički podaci za 2021. i 2022. pokazuju da čak 89 posto od ukupno pregledanih pacijenata godišnje čine oni četvrte i pete kategorije, što je vrlo zabrinjavajuće jer se na takvim pacijentima gubi dragocjeno vrijeme, troše resursi i odrađuje posao obiteljskog liječnika. Hitnjaci poštuju svakog pacijenta, ali njihova energija mora biti usmjerena na slučajeve koji su pitanje života ili smrti ili one tegobe koje su, unatoč višestrukim nastojanjima liječnika obiteljske medicine, i dalje prisutne s tendencijom pogoršanja', ukazuje pročelnica osječkog Hitnog prijema te nam otkriva da je to 'težak, ali ispunjavajući posao'.

'To je težak posao za ženu, uz puno odricanja, ali s druge strane i onaj koji, najviše od svih grana medicine, može ispuniti čovjeka', zaključuje doktorica Makarović.