'Zaključak je Odbora za unutarnju politiku da je to vrh sante leda svih događanja koji se upravo odvijaju s ciljem da se kroz ekstenzivno, ali i selektivno korištenje pravosudnog sustava i tumačenja pojedinih odredbi kaznenog djela ratnog zločina to iskorištava u političke svrhe. Da mi ne bismo bili odbor koji će poslati poruku da se protivimo tome da se svaki ratni zločin kažnjava, jer to nije istina, svi zajedno smo se založili i zatražili dodatno ažuriranje svih podataka nakon čega će Odbor u svom dijelu odraditi i pripremu za sjednicu Sabora, odnosno donošenje određenih zaključaka koji bi se radili na sjednici Sabora. Hrvatska ima pravo zatražiti drugačije postupanje, to nije miješanje u suverenitet susjedne države', kazao je predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ranko Ostojić.

Podsjetio je pritom kako je Vlada2015. zatražila od pravosudnih tijela i zadužila Ministarstvo pravosuđa 'da ne postupa po zamolnicama ako se utvrdi da se radi o neselektivnom načinu ili o optužnicama koje nemaju temelj, a pogotovo ako sugeriraju udruženi zločinački pothvat'.

Zaključak Sabora, dodaje, ne bi obvezivao druge države. 'To bi bio zaključak Sabora koji bi obvezao naše državne institucije na koje korake trebaju ići u odnosu i na politiku prema BiH. Zaključak bi se ticao nas kao članice Europske unije i kao treće, poštujući pravila koja vrijede za svaku zemlju koja pretendira da uđe u EU. Zaboravljamo da mi jesmo punopravna članica EU-a i da možemo i s takve pozicije tražiti određene poteze. Ne da prestanu s istragama, ne da prestanu s utvrđivanjem je li netko kriv ili ne, ali možemo tražiti da to bude rađeno u skladu s međunarodnim pravilima, u skladu s obilježjima kaznenog djela. To je po meni put', poručuje Ostojić.

Upitan tko bi ove događaje u BiH iskorištavao u političke svrhe, Ostojić je spomenuo i ostale nedavne događaje poput referenduma u Republici Srpskoj, ali i kadrovske selekcije u institucijama BiH. Načini na koji se donose odluke o optužnicama, dodaje, ne ulijevaju povjerenje.

'Nije pitanje treba li netko odgovarati za ratni zločin ili ne, ali je situacija takva da u trenutku kada imate Orašje, gdje su sudjelovali i pripadnici HVO-a i bili pozitivan primjer s pripadnicima muslimanskog naroda, vidite da su uhićeni pripadnici samo jednog naroda', poručuje Ostojić.

Ostojić smatra da su razgovori rješenje za najnoviju situaciju. 'Tuk na utuk nije rješenje. Mora se zatražiti da premijer ili predsjednica ponovno idu na razgovore i da Hrvatska još jedanput kao članica EU-a, zemlja koja poštuje standarde, koja je sama prošla taj put mora poštovati pravni poredak, ali ne možemo dopustiti slučaj da bilo tko neselektivno i ekstenzivno tumači kaznene odredbe i na neki način unosi strah među građane, prvenstveno one hrvatske nacionalnosti. Ići ćemo sa zaključkom drugi tjedan prema Saboru, prema svim zastupnicima s ciljem da sve institucije zajedno nastupe i da se zajednički definiraju koraci. Bitno je shvatiti da je ovo puno dublji problem', poručuje Ostojić.

Ostojić: Važno je da se ne optužujemo međusobno

Što se pak tiče prozivki HDZ-ova Bože Ljubića da je Milanovićeva vlada, čiji je član bio i Ostojić, dozvolila vršljanje po arhivima, SDP-ovac kaže: 'Sutra će biti Odbor za pravosuđe i bit će prilike da se nešto takvo pita. U lipnju 2015. Vlada je dala jasnu uputu Ministarstvu pravosuđa da ne postupaju po zamolnicama ako se selektivno tumače kaznena djela.'

Na novinarsku opasku da je kopanje po arhivu bilo 2013. godine, Ostojić je kazao: 'Važno je da se ne optužujemo međusobno. Osim toga, pitanje je tko je dao te dokumente Državnom arhivu i ima li nad tom institucijom neka politika, vlast. Vlada je dobro reagirala spomenutim zaključkom. Pozivam sve koji na nekog drugog prebacuju krivnju, podsjećam da Hrvatska surađuje s Haagom, a kad netko za nešto pita, to čini zato što to već ima u rukama i želi samo da mu se to dostavi i iz našeg arhiva kako bi takav papir dobio puni legitimitet. Ako vas netko s police 3b traži stranicu broj 17 u kojoj je to i to... Ne treba se tome čuditi, BiH je Haag sve te dokumente dostavio, kao i hrvatskim sudovima, i oni sada postupaju po tome. Mi smo članica EU-a i imamo obvezu postupanja u sklopu međunarodne pravne pomoći.'

Prokomentirao je i kako je moguće da je današnji državni vrh iznenađen optužnicama. 'Služba je još prije godinu dana dostavila Saboru izvještaj s imenima ljudi. Ovaj problem nije od jučer. Ne zaboravimo da je u Orašju, kad premijer nije dolazio tamo, bilo uhićenja pripadnika HVO-a Hrvata, ali tada to nije izazvalo ovakvu reakciju. Okanimo se ocjena radi li netko dobro ili ne. Da su znali, sigurno bi poduzeli korake. Nije ni dovoljno znati, stvar treba do kraja riješiti. Ne smije u fokusu biti prebacivanje nego treba napraviti nešto ozbiljno. Onaj tko je kriv za ratni zločin neka odgovara, ali ne može biti iskorištavanja situacija iz rata u političke svrhe, pogotovo ne na štetu hrvatskog naroda', rekao je Ostojić.

Upitan da prokomentira mišljenje Bože Ljubića kako bi DORH trebao pokrenuti optužnice protiv pripadnika srpske vojske i Armije BiH, Ostojić kaže: 'Nećemo ništa postići ako mi iste stvari pokrenemo u Hrvatskoj. To ne isključuje obveze hrvatskih institucija da postupaju u slučajevima za koje imaju saznanja. Ali ne možete se boriti protiv nečije univerzalne jurisdikcije, a da onda na takav način odgovarate BiH.'