Hrvatska je spremna prihvatiti dodatnih 1.064 izbjeglice što je prijedlog koji je nekidan iznijela Europska komisija. Gdje će ih smjestiti i kako će ih integrirati u društvo, na press konferenciji u Vladi objasnio je ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić kazavši kako će o prijedlogu Europske komisije još raspravljati i ministri unutarnjih poslova članica EU-a, a onda i Europsko vijeće
Vlada je, podsjetio je Ostojić, već ranije pristala na plan o premještanju, odnosno prihvatu 550 izbjeglica (400 iz Italije i Mađarske te 150 iz trećih zemalja), no plan je Europske komisije da Hrvatska primi još 1.064 osobe koje bi dobile međunarodnu zaštitu. O tome će se, kazao je, prvo raspravljati u Bruxellesu na izvanrednoj sjednici ministara unutarnjih poslova Europske unije, a kasnije će o tome raspravljati i Europsko vijeće.
'Europska unija traži odlučne mjere i nemojmo svoditi sve na kvote i brojke jer se radi o 120.000 izbjeglica. Priča se sada širi jer je kriza eskalirala. Kvote su predložene i Hrvatska je i do sada pokazala solidarnost i bit ćemo spremni primiti izbjeglice, koja god brojka bude na kraju predložena', poručio je Ostojić
Ministar unutarnjih poslova objasnio je i kako izgleda proces prihvata osoba koje traže međunarodnu zaštitu odnosno azil. Izbjeglice prvo moraju pristati biti smješteni u Hrvatsku, međutim većina njih, kaže Ostojić, 'želi otići u zemlje Schengena'.
Nakon što izbjeglice prihvate dolazak u Hrvatsku, smještaju se u dva centra za tražitelje međunarodne zaštite. Jedan je u Kutini i ima kapacitet za 100 osoba. Ondje se, rekao je Ostojić, smještaju ranjive skupine (djeca bez roditelja i žene). Drugi je centar u zagrebačkim Dugavama i ima kapacitet za 600 ljudi.
Nakon prihvata slijedi i program integracije koji obuhvaća i zdravstvenu zaštitu i prehranu, ali i postavljanje na noge. Naime, ministarstvo gospodarstva napravilo je popis zanimanja po gradovima i općinama i izbjeglice će imati mogućnost zapošljavanja u deficitarnim zanimanjima.
'Naravno da do posla teško dolaze i građani Hrvatske, ali istina je i da postoje zanimanja za koja interesa nema. Kad se ti ljudi zaposle, prestaje obveza države od dvije godine da im se pomaže', dodaje Ostojić.
Integracija podrazumijeva i stambeno zbrinjavanje, pri čemu će se koristiti stanovi u suvlasništvu Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom. 'Tako se neće stvarati nekakve oaze, rezervati i izbjeglička naselja', kazao je Ostojić dodavši da će izbjeglice imati i pravo učenja hrvatskog jezika.
Dolazak i premještanje izbjeglica u sklopu kvota platit će Europska unija. Naime, već je dogovoreno da će EU platiti 6.000 eura po osobi iz one prve kvote od 550 izbjeglica.
'To nije na teret građana Hrvatske, jer primjerice četveročlana obitelj s 24.000 eura može stati na noge. Iz Fonda za azil i migracije koji postoji Hrvatska u rujnu očekuje 70 milijuna eura za sigurnost, granicu i azil, a to su sredstva koje Unija bespovratno daje. Za zemlje koje ne žele primiti dogovorene kvote predviđeno je da izdvajaju 0,002 svog BDP-a u zajednički fond za troškove kojima bi se financirao njihov smještaj u drugim zemljama', kazao je Ostojić
Hrvatska je, nadodao je Ostojić, spremna i za eventualan izbjeglički val iako je imigrantski pritisak prema Hrvatskoj smanjen u odnosu na prošle godine. 'Za to imamo spreman sustav. Naravno da sve ovisi o broju ljudi koji bi pokušali preko Hrvatske doći do EU-a. Imamo dovoljno resursa, dovoljno privremenog smještaja, pa čak i za trajniji boravak dok se ne donesu konkretne odluke. No treba znati da Hrvatska nije ciljana destinacija za te ljude. Njihov je cilj Njemačka, Francuska, Švedska odnosno zemlje gdje bi ostvarili svoj cilj, a to su bolji uvjeti za život', kazao je Ostojić.
Ostojić je dodao i da se ilegalni imigranti smještaju u prihvatni centar u Ježevu, a da će krajem godine biti gotova i dva buduća prihvatilišta u Trilju i Tovarniku. Usto, kaže Ostojić, i svaka postaja granične policije ima prostor za prihvat ilegalnih migranata.
