'Hrvatska je već više godina u recesiji i zbog toga sam glasao za smanjenje kako ukupnog, tako i zdravstvenog proračuna. Kad smo u kampanji govorili o zdravstvenoj politici, vjerovali smo tadašnjoj vladi da je hrvatski zdravstveni sustav jedan od najlikvidnijih u Europi te da teče med i mlijeko. Ti podaci bile su mi premise u dijagnozi, ali i u terapiji, dakle u najavljenim mjerama. Primjerice, na osnovi tih premisa rekao sam što ću učiniti, pa tako i obećao smanjenje lista čekanja. Nažalost, premise su bile lažne, bili smo obmanuti, a moje sumnje o ukupnom dugu u zdravstvu obistinile su se', kazao je Ostojić Večernjem listu, ističući da dug zdravstva iznosi čak 7,1 milijardu kuna.

Već mjesec dana zajedno s ministrom Linićem nastoji pronaći rješenje i uskoro će predstaviti kratkoročne, srednjoročne i dugoročne planove financijskog saniranja zdravstva. Kratkoročni plan uključuje financijsku injekciju za gašenje požara u sustavu. Srednjoročni planovi znače rješavanje dugova bolnica, poput onog KBC-a Osijek, bolnice u vlasništvu države koja duguje 104 milijuna kuna duže od godinu dana.

'Smatram da je tu riječ o vrlo lošem upravljanju i već sam od te bolnice zatražio izvješće. Isto očekujem i od drugih osnivača bolnica, dakle od župana, da utvrde zašto neke bolnice u njihovu vlasništvu duguju milijune kuna dulje od 365 dana. Da se to dogodilo u privatnom sektoru, uprava tvrtke bila bi odgovorna i odmah bi dobili prisilnu upravu', rekao je.

Ministar kaže da je država HZZO-u dužna malo manje od tri milijarde kuna i svoj će dug podmiriti. Od ministra Linića kratkoročno će, za gašenje požara, dobiti 284 milijuna kuna za plaćanje dospjelih obveza iznad 365 dana za lijekove, sanitetski materijal, krv i krvne pripravke.

Cijeli intervju možete pročitati ovdje