U cilju promicanja ravnopravnosti žena i muškaraca, Europska komisija predložila je Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika, koja između ostalog dodatno potiče muškarce na korištenje roditeljskog dopusta. Uz novi izračun roditeljskih naknada, predlažu se četiri mjeseca dopusta za očeve - neprenosiva na majku
U Europi se zahuktala rasprava oko prijedloga Direktive objavljene još u travnju, o kojoj se hrvatska Vlada službeno očitovala na zatvorenoj sjednici u srpnju, pa su se tako i u hrvatskom tisku pojavili medijski naslovi prema kojima će očevi morati ostati četiri mjeseca na roditeljskom dopustu. Riječ je međutim tek o zakonskoj mogućnosti za zaposlene muškarce da, riječima Europske komisije, preuzmu teret obveza skrbi za djecu jednak teretu žena.
Ukoliko prijedlog prihvate sve države članice Europske unije - što je daleko od ostvarenja jer neke države smatraju da je riječ o prevelikom zadiranju u nacionalna zakonodavstva, a većina njih, uključujući Hrvatsku, u preliminarnim stajalištima traži dodatna objašnjenja - očevi će dobiti pravo na 10 radnih dana tzv. očinskog dopusta, uz plaću koja je barem na razini plaće tijekom bolovanja. Kako taj iznos ne smije biti niži od naknade za roditeljski dopust, koja je za zaposlene roditelje u Hrvatskoj nedavno povećana na maksimalno 4000 kuna, to znači da bi se dopust plaćao po osnovi maksimalne naknade za bolovanje u iznosu od 4257 kuna mjesečno na teret HZZO-a.
vezane vijesti
Prema prijedlogu Bruxellesa, navedeni iznos u razdoblju od četiri mjeseca primali bi očevi i majke na roditeljskom dopustu, a on nije prenosiv među roditeljima.
U Hrvatskoj očevi i majke imaju pravo na po četiri mjeseca roditeljskog dopusta, koji nastupa po isteku rodiljnog dopusta nakon šestog mjeseca djetetova života, uz mogućnost da svoja dva mjeseca prebace na drugog roditelja. Ako taj dopust, po dogovoru, koristi samo jedan roditelj, on se koristi u trajanju od šest mjeseci za prvo i drugo dijete, odnosno 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete. U praksi to najčešće izgleda tako da očevi prebace svoje pravo na majke, koje time zaokružuju svoj dopust na godinu dana.
Europska Direktiva se ne upliće u nacionalna zakonodavstva na način da propisuje kako će države članice provesti pojedine odredbe, pa bi tako Hrvatska mogla, ako želi zadržati standard od godinu dana majčina boravka s djecom kod kuće, uvesti dva dodatna mjeseca roditeljskog dopusta.
Dr. Ivana Dobrotić iz Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu, kao jedina hrvatska članica mreže International Network on Leave Policies and Research, koja je značajno doprinijela izradi prijedloga europske Direktive, napominje za tportal da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja članica EU-a koja nema propisano pravo na očinski dopust odmah po rođenju djeteta.
'Istraživanja su pokazala da će očevi najčešće koristiti taj dopust kad nema prevelikog odstupanja od njihove stvarne plaće, a u većini zemalja članica EU-a taj dopust uistinu jest dobro plaćen. Njemačka je po tom pitanju nedavno provela reformu i stopa korištenja očinskog dopusta naglo je povećana', kaže Dobrotić.
Po njezinu mišljenju, prijedlog Direktive u bitnom ide k znatnom unapređenju s aspekta rodne ravnopravnosti, a istraživanja pokazuju da je skrb kako majki, tako i očeva, posebice tijekom prve godine djetetova života, važna za kognitivni i zdravstveni razvoj djeteta.
'Dopusti namijenjeni skrbi za djecu omogućavaju roditeljima privremeni izlazak s tržišta rada, neposredno podupirući roditeljsku skrb u ranom djetinjstvu, ujedno doprinoseći dobrobiti djeteta. Pri tome samo dobro plaćeni dopusti kombinirani sa zaštitom zaposlenja omogućavaju zaposlenim roditeljima nesmetanu mogućnost korištenja tog prava', navodi stručnjakinja u svom istraživanju 'Politike usklađivanja obiteljskih obaveza i plaćenog rada i položaj roditelja na tržištu rada'.
U prijedlogu Direktive navodi se da trenutačno ne postoje minimalni standardi za očinski dopust na razini EU-a pa se predlaže uzimanje tog dopusta, koji ne smije biti kraći od 10 radnih dana, u vrijeme rođenja djeteta. Time bi se trebalo potaknuti muškarce na ujednačeniju podjelu obveza skrbi u odnosu na žene, čime se omogućuje rano stvaranje emocionalne veze između očeva i djece.
Osim toga, kako bi se izbjegla diskriminacija između vjenčanih i nevjenčanih parova u braku te između heteroseksualnih i homoseksualnih parova, pravo na očinski dopust ne bi trebalo ovisiti o bračnom ili obiteljskom statusu onako kako su definirani u nacionalnom pravu.
