Unatoč brojnim istraživanjima koja se već godinama vode u svijetu znanstvenici još uvijek ne mogu jasno definirati koji sve čimbenici uzrokuju autizam
Stručnjaci uglavnom smatraju da bi se oni mogli podijeliti u dvije skupine – genetske i okolišne. Prema dosadašnjim istraživanjima, najznačajniji uzrok poremećaja iz spektra autizma je genetski - složene promjene u više gena. Neke studije s blizancima pokazale su da je on odgovoran u mjeri od čak 90%, premda mnogi znanstvenici smatraju da je taj postotak pretjeran. No u svijetu se ipak provode mnoge studije koje ispituju i mogućnosti djelovanja okoliša poput kemikalija, teških metala i cjepiva jer su to čimbenici na koje je lakše moguće utjecati.
Nije cjepivo
Prvi simptomi poremećaja uglavnom se primjećuju kod djece u dobi u kojoj se obično obavljaju rutinska cijepljenja. Ova je činjenica pokrenula neutemeljena nagađanja prema kojima bi uzrok autizma moglo biti pretjerano cijepljenje, konzervansi za cjepiva ili pak cjepivo za ospice, zaušnjake i rubeolu (MMR). Zabrinutost roditelja potaknuta neznanstvenom propagandom antivakcinacijskih pokreta i medijskom panikom uzrokovala je posljednjih godina značajan pad procijepljenosti djece koji je pak rezultirao ponovnom pojavom nekih opasnih bolesti u zapadnim zemljama, pa i nepotrebnih smrti djece. No postoje vrlo snažni znanstveni dokazi koji pokazuju da nema uzročno-posljedične veze između autizma i cjepiva. Primjerice najveća pregledna studija neovisne Cochrane kolaboracije u koju je bilo uključeno 1.500.000 djece nije našla vezu između MMR-a i autizma.
Pripazite na infekcije u trudnoći
Novo istraživanje objavljeno nedavno u časopisu Journal of Autism and Developmental Disorderspokazalo je da uz dominantno genetske postoje i određeni čimbenici u okolišu, odnosno da teške infekcije tijekom trudnoće značajno povećavaju rizik od autizma. Studija je usporedila 407 djece s autizmom sa 2.075 zdrave djece. Rezultati su otkrili da je rizik pojave autizma bio za 58 posto veći kod majki kojima su tijekom hospitalizacije dijagnosticirane neke bakterijske upale – genitalija, urinarnog trakta ili amniotičke tekućine koja okružuje fetus.
Mada nisu bile jako česte ni u jednoj od dvije skupine majki (1,5 posto kod majki djece s ASD-om naprama 0,5 posto kod majki djece bez ASD-a), infekcije dijagnosticirane u drugom tromjesečju trudnoće povezane su s trostruko većim rizikom razvoja ASD-a.
Voditelj istraživanja Ousseny Zerbo s Kaiser Permanente Division of Research smatra da se s ASD-om uglavnom mogu povezati samo teže upale.
Znanstvenici još ne mogu sa sigurnošću reći na koji bi način infekcije mogle utjecati na rizik od razvoja autizma. No Zerbo ističe da su testovi na životinjama otkrili da reakcije imunološkog sustava na upalne procese tijekom trudnoće mogu djelovati na neurološki razvoj zametka.
'Iako većina infekcija tijekom trudnoće nije povezana s autizmom, naša otkrića pokazuju da one ipak povećavaju rizik od njegova razvoja. Stoga bi bilo razumno da se žene koje sumnjaju na moguću upalu obrate svojim liječnicima', savjetovao je Zerbo.