Prema prvim nalazima uz izvorni spomenik u tom je području postojalo još 17 građevina te niz konstrukcija i polja što demantira ideju da je ova lokacija bila isključivo okupljalište za posebne ljude u posebnim danima u godini.

Jedno od najvećih iznenađenja jest otkriće 60-ak golemih kamenih stupova koji su sačinjavali dio 1,5 km širokog kružnog spomenika koji je već dobio nadimak Superhenge.

'Posljednje četiri godine promatramo ovaj zadivljujući spomenik kako bismo otkrili što se nalazilo oko njega', rekao je na Britanskom festivalu znanosti prof. Vincent Gaffney sa Sveučilišta u Birminghamu.

Digitalna karta napravljena je snimanjem radarom visoke rezolucije i laserima koji su prikupili nekoliko terabajta podataka. Buduća istraživanja trebala bi otkriti na koji način se ovo svetište kroz povijest razvijalo.

'Počinjemo vidjeti kako se ondje s vremenom javljaju polja. To je važno jer nam govori o promjenama u odnosu prema Stonehengeu. Vidimo kako se s vremenom život vraća, kako stiže kultura. Postupno to postaje arheologija svjetovnog više nego svetog', objasnio je Gaffney.

Pod jednim od brojnih brežuljaka u području oko Stonehengea otkrivena je drvena zgrada duga 33 metra, stara oko 6.000 godina. Ona se najvjerojatnije koristila za pokope i povezane aktivnosti poput ekskarnacije – skidanja mesa s kostiju umrlih.

Građevina površine 300-tinjak četvornih metara blago je trapeznog oblika s tri reda stupova koji su držali krovište. Pronađeno je još 17 brežuljaka pod kojima su zatrpana ranije nepoznata svetišta slične starosti kao Stonehenge.