Izvješće predstavljeno u časopisu New England Journal of Medicine daje nade da će razvoj znanosti povećati kvalitetu života djece s autizmom. Ono bi također trebalo omogućiti ranije otkrivanje i liječenje sindroma.

U svojoj studiji američki su znanstvenici posthumno analizirali tkiva mozgova 22 djece s autizmom u dobi od dvije do 15 godina. Pomoću genetskih markera pratili su kako se vanjski dio mozga tzv. korteks umrežavao i stvarao slojeve. Analize su pokazale da su abnormalnosti kod djece s autizmom bile oko 90 posto, a kod ostale djece su se kretale oko 10 posto.

Promjene u mozgu bile su raspoređene u područjima koja su odgovorna za društvenu i emocionalnu komunikaciju i jezik, a nastala su dugo prije rođenja.

Autori istraživanja s University of California u San Diegu i Allen Institute for Brain Science u Seattleu kažu da fragmentiran raspored anomalija možda može objasniti zašto neka djeca pokazuju znakove poboljšanja kada se rano podvrgnu terapijama. Naime, mozak djece vrlo je plastičan pa se određene funkcije mogu kompenzirati preumrežavanjem.

'Otkriće da se greške javljaju u pjegama umjesto po cijelom korteksu budi nadu, ali i daje uvid u prirodu autizma', rekao je prof. Eric Courchesne, neuroznanstvenik s University of California.

Autizam je biološki razvojni poremećaj mozga koji češće pogađa muškarce nego žene u odnosu 4,3:1. Procjenjuje se da je učestalost autizma jedan do dva slučaja na 1.000 ljudi te oko šest na 1.000 za spektar autizma (SA). Nasljednost je velika, a genetika poremećaja složena pa ključni odgovorni geni još nisu poznati. Prema nekim teorijama, na učestalost pojave u manjoj mjeri mogu utjecati i čimbenici u okolišu, no one još nisu sa sigurnošću potvrđene. Budući da se uglavnom dijagnosticira u ranom djetinjstvu u dobi kada se djeca obično cijepe, neki roditelji vjeruju da ga mogu potaknuti cjepiva. Međutim, opsežne pregledne studije nisu potvrdile ovu vezu. Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima između 6.000 i 8.000 osoba s autizmom.