Uzroci autizma i spektra autističnih poremećaja već se godinama istražuju. Postoje brojne indicije da ih izazivaju i određene mutacije u genima i uvjeti u okolišu, međutim stručnjaci još ne mogu reći da znaju sve čimbenike koji ih uzrokuju
Jedna nova britanska studija, predstavljena u časopisu Molecular Psychiatry, provedena na 300 dječaka, utvrdila je da povećane razine muških hormona – testosterona i triju drugih steroidnih hormona, u maternici značajno povećavaju vjerojatnost da će se kod djeteta razviti autizam.
Autori istraživanja sa Sveučilišta Cambridge ističu da to, nažalost, ne znači da će uskoro razviti prenatalne testove na autizam niti da će nužno biti moguće spriječiti poremećaje blokiranjem hormona. Naime, sporni hormoni važni su za razvoj zametka pa bi ih moglo biti previše opasno blokirati.
No otkriće predstavlja još jedan korak u rasvjetljavanju misterija autizma i time otvara mogućnost za razvoj nekih novih terapija.
Autori studije dr. Michael Lombardo i prof. Simon Baron-Cohen analizirali su sačuvane uzorke amniotičke tekućine koja okružuje dijete u maternici kako bi utvrdili postoji li išta u tom ranom okolišu što bi se moglo povezati s rizicima za nastanak poremećaja.
Rezultati su pokazali da su kod 128 dječaka koji su kasnije razvili autizam razine steroidnih hormona u amniotičkoj tekućini bile izrazito visoke.
S druge strane u amniotičkoj tekućini u kojoj se normalno razvijalo 217 dječaka iz kontrolne skupine tim je zabilježio vrlo njiske razine steroidnih hormona.
Prof. Baron-Cohen kaže da su ovi muški hormoni prvi otkriveni negenetski biomarkeri autizma.
'Budući da se neki od ovih hormona u znatno većim količinama stvaraju kod muškaraca nego u žena, to bi moglo objasniti zašto je autizam mnogo češći kod muškaraca', rekao je Baron-Cohen za BBC.
Steroidni hormoni utječu na prevođenje uputa DNK u procesu stvaranja proteina. Stručnjaci vjeruju da promjene u ovom procesu u ranoj fazi života, kada se polažu temeljni blokovi za izgradnju mozga mogu objasniti kako se izražavaju čimbenici genetskih rizika za autizam.
Autizam je složeni biološki razvojni poremećaj mozga koji karakteriziraju slaba ili nikakva socijalna interakcija i komunikacija, te ograničeni i ponavljajući obrasci ponašanja. Nasljednost autizma je velika, genetika poremećaja je složena, a zasad se još ne zna koji geni su općenito odgovorni. Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima između 6.000 i 8.000 osoba s autizmom. Četiri do pet puta češće pogađa dječake nego djevojčice.
Budući da se simptomi autizma javljaju u ranom djetinjstvu, negdje u vrijeme prvih cijepljenja, neki su protivnici cijepljenja zaključili da cjepiva ili njihovi konzervansi poput žive, uzrokuju autizam. Međutim brojna znanstvena istraživanja opovrgnula su ovu tezu.
