U studiji predstavljenoj u časopisu Science Translational Medicine, na uzorku od 319 djece analizirane su milijarde bakterija koje prirodno nastanjuju ljudsko tijelo. Rezultati su pokazali da je rizik od astme bio značajno veći kod ispitanika kojima su u ranoj dobi nedostajale četiri vrste bakterija.

U svojem zaključku autori ističu da bi 'prave bakterije u pravo vrijeme' mogle biti ključ za prevenciju alergija i astme.

U ljudskom organizmu ima oko 10 puta više bakterija, gljivica i virusa nego stanica tijela. Ti mikroorganizmi koji čine ekološku zajednicu svih oblika života na, i u našem tijelu, nazivaju se mikrobiomom, a imaju golem utjecaj na naše zdravlje.

Među stručnjacima već godinama postoji teorija prema kojoj alergije i astme danas postaju sve raširenije jer djeca odrastaju u neprirodnim, previše sterilnim uvjetima. Drugim riječima ona ne dolaze u dodir s bakterijama s kojima bi došla da žive na poljoprivrednim imanjima s domaćim životinjama, da piju svježe, nesterilizirano mlijeko i sl. Osim toga danas se sve više djece rađa carskim rezom, a prirodno dojenje je sve kraće pa je izloženost djece bakterijama drastično sužema. Trudnice također sve češće uzimaju antibiotike koji mijenjaju njihove mikrobiome. Sve to čini da bakterije ne uspijevaju pravovremeno kalibrirati naš obrambeni sustav.

U jednoj studiji objavljenoj 2014. stručnjaci iz Centra Helmholtz analizirali su 2.400 djece rođene 1989. i otkrili da su ona koja su u dobi do tri mjeseca spavala na životinjskim kožama, do šeste godine imala čak 79 posto manje napada astme od one koja su spavala na plahtama.

Hrvatski stručnjak za alergije dr. Boro Nogalo iz Dječje bolnice Srebrnjak za tportal je objasnio da postoje dva ključna razloga zbog kojih se danas u suvremenim zemljama bilježi nagli porast broja ljudi koji imaju problema s alergijama.

'Prije svega alergije se danas češće dijagnosticiraju jer im čovječanstvo pridaje mnogo više pozornosti. U minulim stoljećima ozbiljni liječnici smatrali su ih nevažnim bolestima. Drugi je taj da se obrambeni sustav koji se sve manje bori protiv bakterija, virusa i parazita preusmjerava na druge proteine kao što je primjerice pelud. U razvijenom svijetu stoga imamo pravu epidemiju alergijskih pojava', rekao je dr. Nogalo.

Nova studija govori u prilog ovoj teoriji. U njoj su znanstvenici sa Sveučilišta British Columbia i iz Dječje bolnice u Vancouveru usporedili mikrobiome djece u dobi od tri mjeseca i od godinu dana te istražili postoji li povezanost s povećanim rizikom od astme u dobi od tri godine. Na temelju rezultata zaključili su da je taj rizik bio vrlo visok kod djece kojoj su u dobi od tri mjeseca nedostajale četiri vrste bakterija - Faecalibacterium, Lachnospira, Veillonella, and Rothia (Flvr). Isto povećanje rizika nije zabilježeno kod djece kojoj su ove bakterije manjkale u dobi od godine dana. Iz toga se može zaključiti da je nazočnost navedenih bakterija ključna u prvih nekoliko mjeseci života.

U daljnjim eksperimentima znanstvenici su utvrdili da je davanje bakterijskog koktela miševima koji su uzgajani bez ključnih bakterija smanjilo upale kod mladunaca.

Dr. Brett Finlay, jedan od autora studije kaže da je bio iznenađen kada je vidio da na rizik od astme, među ostalima utječu i bakterije iz izmeta.

'Novi podaci danas zapravo počinju pokazivati da se imunološki sustav uspostavlja u crijevima te da to utječe na njegovo funkcioniranje u ostalim dijelovima tijela', objasnio je Finlay.

Autori ističu da je nova studija tek korak prema rješenju za alergije i astmu no uvjereni su da je veliki korak u pravom smjeru.

Astma je najčešća kronična bolest u djece, karakterizirana alergijskom upalom u dišnim putovima. Simptomi su kašalj, napadaji otežanog disanja, osjećaj nedostatka zraka ili pritiska u prsnom košu. Upala dišne putove čini osjetljivim na podražaje alergenima, duhanskim dimom, hladnim zrakom i naporom pa oni postaju edematozni, suženi i ispunjeni sluzi. Procjenjuje se da u Hrvatskoj oko osam posto djece pati od astme.