Hrvatska skupo plaća deponiranje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane (NE) Krško u sklopu same nuklearke, na području udaljenom samo 10 kilometara od hrvatske granice, a 30 kilometara od Zagreba, pa bi trebalo razmisliti koliko je to racionalno s ekonomskog i sigurnosnog stanovišta, rečeno je na današnjoj sjednici Vlade
U raspravi o izvješću o radu Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada iz NE Krško, premijer Zoran Milanović rekao je da se radi o tome hoćemo li nekome drugome puno plaćati za deponiranje otpada praktički kraj naše granice ili ćemo taj otpad zbrinjavati sami u Hrvatskoj, za tri puta manje novaca.
Postoje rješenja za deponij u Hrvatskoj, koja je relativno rijetko naseljena zemlja, ustvrdio je Milanović podsjetivši kako je taj problem pokušala otvoriti i bivša vlada, ali se povukla.
O tome treba razgovarati s hrvatskim poreznim obveznicima, poručio je Milanović istaknuvši da se pitanja nuklearki, termoelektrana i sl. tiču svih, a ne samo lokalne zajednice. Dapače, lokalna zajednica možda od toga na kraju financijski najviše profitira, dodao je.
Prvi potpredsjednik vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić napomenuo je da fond raspolaže s gotovo milijardu kuna, pa bi vlada trebala izmjenama zakona omogućiti sudjelovanje toga kapitala u vrlo profitabilnim projektima, poput obnovljivih izvora energije.
U tome zasad sudjeluje privatni kapital i strani kapital, a zabilježen je ogroman porast investicija u segmentu korištenja vjetra na razini ove i sljedeće godine.
Iduću godinu ćemo završiti sa 400 megavata u vjetroelektranama, a počeli smo sa 134 megavata. Samo u idućoj godini realizirat će se investicije vrijedne 300 milijuna kuna, što će značiti ukupno 500 milijuna kuna investicija, napomenuo je Čačić.