Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović boravit će u nedjelju i ponedjeljak u državnom posjetu Kuvajtu, sastati se najvišim dužnosnicima tog naftom bogatog emirata Perzijskog zaljeva i po prvi put otvoriti hrvatsko veleposlanstvo u toj zemlji
Grabar-Kitarović će u nedjelju razgovarati s kuvajtskim državnim poglavarom emirom Sabahom Al-Ahmadom Al-Džaberom Al-Sabahom, s prijestolonasljednikom šeikom Navafom Al-Ahmadom Al-Džaberom Al-Sabahom te s drugim visokim kuvajtskim dužnosnicima. Glavni razlog predsjedničina posjeta Kuvajtu, kako se doznaje od izvora u Uredu predsjednice, razvoj je gospodarskih odnosa dviju zemalja, čemu bi trebalo pridonijeti i otvaranje hrvatskog veleposlanstva. Posjet bi trebao ojačati nazočnost hrvatskih tvrtki na kuvajtskom tržištu. Neke od njih, osobito iz obrambene industrije, već imaju višedesetljetnu suradnju s Kuvajtom, ali se u međuvremenu se hrvatski industrijski sektor dodatno razvio pa su se javili i neki dodatni interesi, rekao je izvor.
U hrvatskom izaslanstvu će uz predsjednicu Grabar-Kitarović biti i potpredsjednica vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić, načelnik glavnog stožera general Mirko Šundov, državna tajnica u MVEP-u Zdravka Bušić i predsjednik Islamske zajednice u RH muftija Aziz Hasanović. U Kuvajt će također doputovati manje gospodarsko izaslanstvo u organizaciji Hrvatske gospodarske komore u kojemu će biti predstavnici Brodotrogira, Agencije ALAN, Đure Đakovića, Croza i HS Produkta, te Hrvatske turističke zajednice. Kuvajt, država koja ima stanovnika koliko i Hrvatska - triput je od nje manja, ali i triput bogatija - iznimno je važna geopolitička i geostrateška zemlja.
Prijateljski odnosi s velikim potencijalom
Riječ je o jednoj od najstabilnijih članica Vijeća za suradnju u Perzijskom zaljevu (GCC) koja posreduje između ostalih članica tog vijeća i Saudijske Arabije i Irana u cilju jačanja dijaloga unutar islamskog svijeta, rekao je izvor. Odnosi Hrvatske i Kuvajta su iznimno prijateljski i imaju veliki potencijal, kažu na Pantovčaku. Kuvajt je Hrvatskoj pružao iznimno veliku financijsku pomoć na početku Domovinskog rata za zbrinjavanje izbjeglica i prognanika, a u ovom trenutku financira podizanje Islamskog centra u Sisku.
Osim s kuvajtskim emirom i prijestolonasljednikom, Grabar Kitarović bi se u nedjelju trebala sastati i s premijerom šeikom Džaberom Al-Mubarakom Al-Hamadom Al-Sabahom i predsjednikom parlamenta Marzukom Alijem Al-Ghanimom, te s kuvajtskim ministrima obrane, vanjskih poslova, financija, obrazovanja i nafte. Za ponedjeljak je predviđeno svečano otvaranje veleposlanstva te susret predsjednice s pripadnicima hrvatske zajednice u Kuvajtu, koju čini četrdesetak uglavnom mladih i visokoobrazovanih ljudi. Kako se doznaje u Uredu predsjednice, izaslanstvo gospodarstvenika neće biti masovno već ciljano. 'Idu redom tvrtke koje u Kuvajtu već imaju interes, sve je vrlo ciljano i iz toga se može izroditi dosta poslova koji mogu biti korisne ne samo tim tvrtkama nego hrvatskom gospodarstvu općenito', rekao je izvor iz Ureda. Hrvatska turistička zajednica ide u Kuvajt kako bi ojačala svoju prisutnost i vidjela na koji način snažnije nastupiti na tom tržištu, dodao je. Posjet će biti iskorišten i za potpisivanje sporazuma o ukidanju viza za nositelje službenih i diplomatskih putovnica, što je uvijek prvi korak u olakšavanju viznog režima s bilo kojom državom, doznaje se.
Veće šanse za 'Đuru Đakovića'
Otvaranjem veleposlanstva ostvarit će se ono što gospodarstvenici traže već dugi niz godina, odnosno pokazat će se Kuvajtu poštovanje, što je jedna od presudnih stvari za sklapanje bilo kakvog posla. Dosad se, naime, diplomatske odnose u Kuvajtu pokrivalo iz veleposlanstva u Dohi, u Kataru, na što Kuvajćani nisu gledali previše blagonaklono. To što Hrvatska u Kuvajtu nije imala veleposlanstvo sigurno je jedan od razloga zašto su propadali, ili su odgađani, neki potencijalno unosni poslovi na kojima su mogle raditi tvrtke iz Hrvatske, primjerice modernizacija tenka M-84. Trenutno je otvaranje veleposlanstva najvažnije za tvrtku Đuro Đaković, koja se natječe u završnoj fazi za posao snabdijevanja kuvajtske vojske oklopnim vozilima, koje proizvodi u suradnji s finskom Patrijom. Hrvatska tvrtka ima izgleda dobiti taj posao, ali dosad je jedna od glavnih prepreka bilo to što Hrvatska nema diplomatsko predstavništvo u toj državi.