Što je dogovoreno na sastanku predstavnika liječničkih udruga s premijerom? Hoće li u svibnju biti štrajka ili je izbjegnuta paraliza hrvatskog zdravstva? Što traže liječnici, a što im nudi resorni ministar? Kako će u tom dogovoru proći pacijenti?
Gosti emisije HTV-a Otvoreno urednika i voditelja Mislava Togonala su predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata Renata Čulinović Čaić, predsjednik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Tomislav Dulibić i privatni poduzetnik u zdravstvu Nikica Gabrić.
vezane vijesti
Predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata Renata Čulinović Čaić rekla je kako je danas u Banskim dvorima bio konstruktivan razgovor.
'Na stol smo stavili gotovo sve probleme, nije ipak baš bilo vremena za sve, ali se jasno se identificiralo u čemu su problemi i što su stremljenja liječnika. A to je prvenstveno osigurati siguran zdravstveni sustav u kojem će pacijenti dobiti kvalitetnu skrb kakvu trebaju dobiti, a liječnici neopterećeni, odmoreni, koncentrilrani i moći takvu skrb pružiti. Dobila sam dojam na današnjem sastanku da je politika shvatila probleme na koje mi ukazujemo. Shvatili su da je krajnje vrijeme da krenemo s konkretnim potezima i takve konkretne poteze smo danas čuli, barem u jednom dijelu. Temeljem toga Glavni odbor Hrvatskog liječničkog sindikata mora donijeti odluku hoće li se krenuti u štrajk ili ne. Ja ću njima prenijeti sve što je bilo, koraci su bili, pomaknuli smo se i vjerujem da ćemo se naći na jednom dobrom tragu svi zajedno. Odluka Glavnog odbora će biti do kraja tjedna i onda ćemo moći reći hoćemo li najaviti štrajk i krenuti s procedurom mirenja što propisuje zakon ili ne', objasnila je Čulinović Čaić.
Predsjednik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić ponovio je riječi kolegice Čulinović Čaić da su se danas na sastanku dijelom riješile neke stvari, a dijelom nisu.
'Dogovorili smo uredbu o koeficijentima. Četiri su bila zahtjeva krovnih liječničkih organizacija. Za zakon o radnopravnom statusu liječnika rečeno je da ide u proceduru paralelno s propisom koji će definirati zakone u javnim službama, to smo čekali 3,5 godine. Još su bila dva zahtjeva, a tiču se vremensko-kadrovskih normativa i tzv. robovlasnički ugovora za specijalizante. Ono što je današnji sastanak izrodio to je sigurno korak naprijed. Razgovarali smo s predsjednikom Vlade, najodgovornijom osobom u izvršnoj vlasti, ali naravno, kao i do sada, cijenit ćemo djela, a ne samo obećanja. Prvi test ovog današnjeg razgovora je već 28. travnja kada uredba o koeficijentima treba biti usvojena na Vladi', istaknuo je Luetić.
Upitan smatra li da ministar nema dovoljnu političku težinu s obzirom da se uključio premijer, Luetić je rekao kako su oni tražili sastanak s premijerom. Također smatra da je dobro da se premijer uključio u ova pitanja.
'Dobro je da je premijer prepoznao da je zdravstvo itekako važna tema za sve građane RH. A ima li ministar političku težinu ili ne to trebaju odgovoriti premijer i ministar. Naš vid rješavanja je upravo premijer jer rješenje traži međuresornu suradnju, traži odluke na razini cijele Vlade i mislim da on treba biti taj koji se treba uključiti u rješavanje tih problema', dodao je Luetić.
Dulibić: Mi se suštinski slažemo u svemu s kolegama iz udruga
Državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Tomislav Dulibić na pitanje zašto je premijer na kraju trebao prelomiti rekao kako ministarstvo već duže vrijeme razgovara sa svim udrugama.
'Kao što sam već više puta rekao bilo je stvar samo dinamike. Mi se suštinski slažemo u svemu s kolegama iz udruga. Svi vole razgovarati s premijerom s obzirom na to da je politički najodgovornija osoba u državi. Smatram da smo danas napravili jedan vrlo konstruktivan dijalog koji će dovesti do daljnjeg unaprjeđenja međusobnih odnosa', rekao je. Dodao je kako se prekovremeni rad liječnika normalno plaća. 'Uredba o koeficijentima na razini godine koštat će oko 74 milijuna eura bez prekovremenog rada, a s prekovremenim radom preko 100 milijuna eura', istaknuo je.
Privatni poduzetnik u zdravstvu Nikica Gabrić rekao je kako on ne bi bio ministar te dodao kako je zdravstveni sustav složen sustav.
'Zamislite ga kao veliku bačvu od 50.000 litara vina u stoljetnom podrumu koliko traje i stoljetna medicina. Iz toga sustava curi stalno na tisuće rupa. Ni jedna od tih rupa nije značajna da bi utjecala na ukupno zdravstvo. Ali tisuću rupa čini 10 velikih problema. Prvo bih zatražio, kad bih bio u prilici i da sam mlađi, nacionalni konsenzus oko zdravstva s političkim strankama na opoziciji da nema rasprave o tome da donosi HDZ, SDP ili tko je na vlasti suprotne stvari. Drugo, napravio bih veliki masterplan o tome što želim stvoriti u idućih 10 godina - koje bolnice bih sagradio, koje bih zatvorio. Primjerice u Zagrebu bih sve paviljonske bolnice iselio u Blato - Vinogradsku. Traumu. Klaićevu i Merkur. Smjestio bih ih blizu velike prometnice s velikim parkiralištima. Nadalje bih uveo profesionalno rukovodstvo - menadžeri moraju upravljati zdravstvom. Današnji ravnatelji bolnice nijedan nije u stanju pročitati završni račun', naglasio je Gabrić.
