‘Ljudi vas najčešće onda identificiraju s tom arhitekturom, ne gledaju širu sliku, a to nije jedini način kako mi projektiramo’, ističe Helena Alfirević Arbutina.

A njihov način rada je jedinstven, objekti neobičnih oblika, svaki za sebe, gotovo jedno umjetničko djelo. Ipak, postoje i ograničenja.

'Često su zahtjevi za određenim oblikovanjem uvjetovani prostorno planskom dokumentacijom, no češće stavovima i očekivanjima naručitelja, što je uz njihova prijašnja iskustva i konvencije u društvu, izuzetno ograničavajući faktor', kaže Dražen Arbutina.

No Helena pojašnjava da je posao arhitekta, između ostalog, napraviti najbolju stvar za klijenta uz apsolutno povjerenje i da se arhitektura definitivno radi u suradnji s investitorom.

'Morate zadovoljiti njegove potrebe. S druge strane, ono što je ljudima percepcija arhitekture, to je percepcija estetike. Oblici, boje, to je definitivno ono što je vidljivo u prostoru, ali oni nisu sami sebi svrha. Ljudi u arhitekturi žive i s arhitekturom žive. Mi smo, između ostalog, i tehnolozi života i tehnolozi rada', objašnjava naš sugovornik.

Arhitekt mora biti i dobar psiholog

Stoga kod projektiranja, kako naglašavaju, vode računa u prvom redu o funkcionalnosti, a zatim i o estetici. Također, poput dobrog psihologa moraju znati prepoznati navike korisnika, pogotovo ako je riječ o stambenoj arhitekturi, iako ponekad želje i očekivanja nisu jasno artikulirani ili su dijametralno suprotni .

'U situaciji, primjerice, kada oboje vole kuhati, no jedan partner bi htio izoliranu, odvojenu kuhinju gdje nema vizualnog kontakta, a drugi bi htio tzv. open-space, pa se stoga prostoru stanovanja, posebice kod projekata obiteljskih kuća, ne može se i ne smije pristupati šablonski', kažu arhitekti.

Takvo njihovo razmišljanje potvrđuju i dosadašnji radovi. Iz velikog broja projekata eksterijera, interijera i mobilne arhitekture, teško je izdvojiti neke. Usprkos tome, nas je zbog svog neobičnog oblika privukla obiteljska kuća u Belom Manastiru, namijenjena mlađoj obitelji.

'Oblikovanje je ovdje, s jedne strane, uvjetovano jasnim projektnim zadatkom, a to je organizacija svih funkcija u prizemlju, no s druge je nama bilo izuzetno važno da analitički i kreativni pristup rješavanju konvencionalnih zahtijeva u konačnom obliku mora biti vidljiv. Ovaj projekt primjer je na kome smo pokušali tradicionalnim materijalima i konvencionalnim tehnikama dati mogućnost da odgovore na suvremeniji oblik, oblik koji bi bio jednostavan za izvedbu, koji bi imao tradicionalan karakter obiteljske kuće, ali ne i konvencionalnu prispodobu', kaže Dražen.

Nepovjerenje prema suvremenim materijalima i tehnologijama

Prema Heleninim riječima, upravo neka od pitanja i nedoumica koje ljude prilikom gradnje muče su i nepovjerenje prema suvremenim materijalima i suvremenim tehnikama i tehnologijama gradnje te strah od nepoznanica koje obično nosi unikatan suvremeni oblik. No to proizlazi, smatra ona, i od potencijalnih izvođača, koji nisu dovoljno educirani ili kompetentni odgovoriti na zahtjeve koje pred njih postavlja uporaba suvremenih materijala, tehnika i tehnologija, pa često upravo građevinski sektor pruža najveći otpor novostima, koje narušavaju rutinu ‘produkcije' zgrada.

'Ne možete očekivati mnogo kompetencije od ‘upravnog referenta’, koji je odlučio osnovati građevinsku tvrtku jer to je prilika za brzu i laku zaradu. Najčešće takvi uopće ne pojme mogućnosti suvremenog graditeljstva, no svjesni su potrebe i ponekad i svojih deficitarnih mogućnosti te stoga omalovažavaju i odbijaju sudjelovati u zahvatima kojima nisu dorasli', kažu arhitekti Helena Alfirević Arbutina i Dražen Arbutina te dodaju da su, na žalost, takvi obično u ponudi najjeftiniji, ali na kraju ispadnu za investitora puno skuplji. No, tvrde, ima i onih izvođača koji su voljni kvalitetno realizirati arhitekturu i njihov je doprinos nezamjenjiv.

Stranci ih zovu da im grade kuće po Hrvatskoj

Na pitanje odlučuju li se ljudi manje na moderno isprojektirane kuće jer ih smatraju skupljima, kažu: 'Možda to i jest prvotno razmišljanje potencijalnih klijenata, no kada im mi argumentiramo da to zapravo nema utjecaja na cijenu, tada se potencijalni klijenti dijele na one koji imaju stav pa žele nešto posebno, kuću iz svojih snova, i na one koji bi ipak nešto već viđeno i takvi, naravno, ne odabiru nas, a moramo priznati i obrnuto, jer želimo zadržati jednu razinu arhitekture koja ne mora biti epohalna, ali mora imati iskorak', kaže bračni par.

Smatraju da je bitno da su klijenti prije svega iskreni prema sami sebi, u smislu svojih želja i životnih navika, ali i svojih financijskih mogućnosti, jer kvadrat njihova doma ima značajnu cijenu. Projekt je podložan promjenama ako je u pitanju povećanje prostora ili neki drugi zahvat, no, sve daljnje preinake iziskuju dodatne napore, vrijeme, novac, a uzrokuju različita emotivna stanja kod nekih investitora.

Da Helenini i Draženovi radovi plijene pažnju, dokaz su i upiti stranih državljana za gradnju u Hrvatskoj, iako u puno manjoj mjeri za gradnju van Hrvatske, najčešće samo na nivou idejnog rješenja, no zahtjevi za projektiranje postoje.

Zamorno čekanje na suglasnosti i potvrde

'Posao koji uključuje značajnu koordinaciju s investitorom, te poznavanje lokalne prakse i prije svega regulative, je zahtjevan proces, u konačnici iziskuje puno veća sredstva za razvoj takvog projekta i time onemogućava intenzivniji rad u inozemstvu.

No, i u Hrvatskoj je ta procedura još uvijek komplicirana i dugotrajna i to je ono što obeshrabruje mnoge potencijalne klijente, pogotovo strane državljane. Osim usporavanja formalne strukture procedure, tu su često i subjektivni razlozi koji su uvjetovani sudjelovanjem u postupku brojnih institucija i pojedinaca koji ‘izdaju suglasnosti ili potvrde‘, a da se pritom ne dođe ni blizu faze konačnog akta za gradnju.

'U cijelom se kolopletu pojavljuje i za najmanju zgradu cijeli niz inženjera, projektanata, kao sudionika u izradi projekata svojih struka: građevinske, elektrotehničke i strojarske, čiji projekti, uz niz drugih elaborata postaju sastavni dio dokumentacije koju je za gradnju potrebno prije svega izraditi, ali nakon toga od strane arhitekta često i mukotrpno usklađivati', kažu Helena i Dražen.

No, bračni par arhitekata ne posustaje u stalnoj potrazi za novim kreativnim i inovativnim rješenjima koja oplemenjuju želju klijenata za poslovno-stambenim objektom ili kućom iz snova, a njihova tajna leži, kako kaže Helena, u međusobnom nadopunjavanju.

'Iako se nekad ne slažemo oko vizije nekog projekta, jedno iz drugog crpimo ono najbolje i u konačnici dobijemo pravo rješenje', s osmijehom zaključuje.