Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, upozorila je na probleme povezane s Vladinom regulacijom cijena osnovnih prehrambenih proizvoda. Gostujući u emisiji "Intervju tjedna", osvrnula se na nedostatke u provedbi mjera ograničavanja cijena, istaknuvši kako su potezi vlasti često nedovoljno jasni i neučinkoviti
"Kada je u rujnu 2022. godine donesena prva odluka o ograničenju cijena za devet proizvoda, odmah smo uočili da nedostaje informiranje građana. U rujnu 2023. broj proizvoda s ograničenim cijenama povećan je na 30, ali i dalje nije bilo adekvatne komunikacije. Premijer je prikazao znak ograničenja cijene, no gledatelji su ga vidjeli tek na nekoliko sekundi i nisu ga zapamtili," izjavila je Knežević za HRT.
Prema njenim riječima, trebalo je jasno definirati značenje znaka i vidljivo ga postaviti na ulaze u prodavaonice. "To se nije dogodilo. Novinari su anketirali ljude i pokazalo se da mnogi uopće ne znaju da su neke cijene ograničene," dodala je.
Problemi s dostupnošću proizvoda
Knežević je istaknula i problem nestašice proizvoda s ograničenim cijenama. "Građani su nas upozorili da su nakon prelaska na euro cijene znatno porasle. Polubijeli kruh, koji je prije koštao sedam kuna, sada se prodaje po cijeni od 1,20 ili 1,40 eura. Iako ima raznih vrsta kruha, onaj s ograničenom cijenom jednostavno je nestao iz ponude," naglasila je.
Prebacivanje odgovornosti na trgovce također smatra problematičnim. "Vlada je ostavila trgovcima slobodu korištenja znaka ograničenja cijene, što je neprihvatljivo. To ne bi smjela biti njihova odluka," istaknula je.
vezane vijesti
Manipulacije s cijenama
Knežević se osvrnula i na tvrdnje da trgovci povećavaju već ograničene cijene. "Što potrošači imaju od odluka kojima se premijer Plenković hvali? Ako proizvodi nisu dostupni, odluka nema smisla. Još u prosincu Državni inspektorat utvrdio je da su ograničene cijene povećane, čak i kada su već bile na višim razinama. Na to se samo nastavlja novi rast," rekla je.
Kao moguće rješenje, Knežević je spomenula ciljane bojkote određenih proizvoda. "Bojkot može biti učinkovit ako se usmjeri na konkretne proizvode, što smo već vidjeli kod tjestenine i kave," izjavila je, ali je pritom dodala kako su potrošači u Hrvatskoj rijetko skloni takvim akcijama.
'Odgovornost je na Vladi'
Knežević smatra da je odgovornost na Vladi da osigura bolju situaciju za građane. "Ljudi moraju jesti i kupovati osnovne namirnice. Onima s niskim primanjima potrebna je pomoć. Vlada je ta koja treba upravljati resursima i donositi odluke koje će olakšati život građanima. Umjesto toga, situacija se pogoršava," upozorila je.
Također je kritizirala način na koji je Hrvatska ušla u eurozonu, navodeći da je to učinjeno usprkos visokoj inflaciji. "Europska komisija zažmirila je na obje oči dok su cijene počele rasti već 2022. godine. Iako su se energetski troškovi povećali, kad je došlo do njihovog smanjenja, cijene proizvoda nisu slijedile taj trend," zaključila je Knežević.
