Pomorske nesreće na u hrvatskom dijelu Jadrana nisu rijetkost, kao ni sudari brodova/čamaca poput onoga koji se noćas dogodio u Šipanskom kanalu, u kojem su dvije osobe smrtno stradale, dvije primljene u dubrovačku bolnicu, a za pet se još traga
Prema podacima Nacionalne središnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru – MRSC Rijeka, samo prošle godine zbog raznih pomorskih nesreća i nezgoda bilo je 447 intervencija i traganja na moru. U njima su poginule 32 osobe, a jedna je nestala.
Suha statistika navodi da je od toga bilo 11 sudara, a koliko je ljudi stradalo u njima, iz statistike se ne da iščitati. Godinu dana ranije, 2015., u devet hrvatskih središnjica intervenirano je 324 puta, spašeno je 611 osoba, 33 su smrtno stradale, jedna je nestala te je zabilježeno 11 sudara. Slični su podaci i za 2014., kad se interveniralo 342 puta, spašeno je 774 ljudi, poginulo je 36 osoba, nestale su dvije, a zabilježeno je 15 sudara.
Od nekoliko lučkih kapetana s dugogodišnjih iskustvom doznajemo da uzroke sudara na Jadranu možemo podijeliti u dvije skupine: ljudske i tehničke.
Što je bio uzrok sudara u Koločepskom kanalu, tek treba utvrditi istraga. O brodu 'Danče' lučke kapetanije Dubrovnik koji je sudjelovao u nesreći mediji su dosad više puta izvještavali budući da je sudjelovao u akcijama spašavanja u nekoliko u pomorskih nesreća. Tako je 2008. s teretnog broda 'Lady Mariam', koji se nagnuo te je u nj počelo prodirati more, spašeno pet članova posade.
vezane vijesti
Turistica iz Švedske 2011. poskliznula se i pala u more ispred hotela Libertas Rixos. Žena i muškarac, također iz Švedske, skočili su u more kako bi joj pomogli te još dva muškarca iz Dubrovnika, zaposlenici hotela. Kako je bilo valovito, spasitelji nisu mogli van pa je na teren izašla Lučka kapetanija brodom 'Danče' i iz mora izvukla sve Šveđane.
Iako je sudara na hrvatskoj strani Jadrana u prosjeku desetak godišnje, onaj o kojem se najviše pisalo proteklih godina i koji još nije dobio sudski epilog dogodio se 2011. kod Primoštena, u kojem je smrtno stradalo dvoje talijanskih turista dok je za gliserom upravljača koji se zabio u njihovu jedrilicu bio poduzetnik Tomo Horvatinčić.
Međutim, sudar s najviše stradalih dogodio se u u svibnju, ratne 1992. godine kada su se ispred dubrovačke luke Gruž sudarili Jadrolinijin trajekt 'Ilirija', koji je stizao iz Rijeke, i Atlasova 'Aurora' s 96 putnika, koj je dolazila iz Cavtata. U sudaru je smrtno stradalo 10 putnika, a tko je kriv za nesreću nikad nije utvrđeno.
Među pomorskim su nesrećama o kojima se pisalo proteklih godina i nasukavanje Jadrolinijina trajekta 'Marko Polo' na otočić Sit. Deset godina prije te nesreće, 1999., u blizini otoka Obonjana potonuo je brod 'Borak' koji je prevozio cement iz istarske luke Koromačno prema Splitu. Olujno je jugo prevrnulo brod, a u nesreći su poginula dva člana posade.
Jedan od najpoznatijih slučajeva spašavanja posljednjih desetljeća odnosi se na talijanski brod 'Brigitta Montanari' koji je u studenome 1984. potonuo na dubinu od osamdeset metara u blizini otoka Mrtovnjaka, u Murterskome moru. U nesreći su poginula trojica pomoraca, a brod je ostao upamćen zbog opasnog tereta u spremnicima, 1.300 tona vinil-klorid-monomera.
Prije devet godina turski brod za prijevoz vozila 'UND Adriyatik', na čijoj se palubi nalazilo 200 kamiona, zapalio se tijekom plovidbe od Istanbula do Trsta na moru 13 nautičkih milja od Rovinja.
Uz kamione na brodu nalazilo se i dvije tone šibica, pet do šest tona maziva za kamione, a u spremnicima i do 1.000 tona pogonskoga goriva. Na sreću, nitko nije nastradao, brod nije potonuo, akcija gašenja trajala je nekoliko dana, a na kraju je otegljen u rezalište u tršćansku luku.
