Novosel je ocijenio kako je time vlasti poslana snažna poruka da se hrvatski radnici i građani bude, te je pozvao na podršku sutrašnjem prosvjednom skupu protiv izmjena Zakona o radu (ZOR), koji će se održati na Markovu trgu ako će na dnevnom redu Hrvatskog sabora biti rasprava o ZOR-u.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever istaknuo je kako je to prvi put da radnici iz privatnog i javnog sektora zajedno daju potporu radnicima bez plaće. To je poruka koja mora jednako zabirnuti političke elite na vlasti i u oporbi, a jednako tako i poslodavce.

Radnici ne mogu trpjeti da budu sredstvo za potkusurivanje između političkih stranaka, vlasti i poslodavaca. Ako tu poruku poslodavci i vlast ne budu znali iščitati, slijedeća će biti puno snažnija i glasnija - štrajkovi, prosvjedi i političko angažiranje protiv onih koji hrvatske radnike žele ostaviti bez prava i izvrgnuti ih milosti i nemilosti poslodavaca, rekao je Sever.

Dvosatni štrajk solidarnosti s radnicima Zdravstveno-rekreativnog centra u Lipiku i Arene Pula, koji mjesecima nisu primili plaće, sindikalne središnjice iskoristile su za pritisak na Vladu od koje traže povlačenje prijedloga izmjena ZOR-a iz saborske procedure.

Sever je to nazvao ‘početkom bitke za Hrvatsku i budućnost hrvatskih radnika, i onih koji se još nisu rodili, kao i onih koji danas rade, a ne primaju plaće ili čekaju posao’.

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić istaknuo je kako građani moraju razumjeti da o njima ovisi budućnost hrvatske države i društva, a ne o političkoj klasi koja brine prvenstveno o svojim interesima. Građani se moraju probuditi i shvatiti da se vlast treba bojati građana, a ne obrnuto kao što je sada, rekao je Ribić.

Predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata Ozren Matijašević zatražio je da se štetan prijedlog novog ZOR-a povuče iz procedure ili utvrdi primjereni rok o odgodi saborske rasprave.

Ustvrdio je da u Saboru Klub SDP-a raspravlja ‘hoće li poslušati glas razuma’, na što je potaknut i od Predsjednika Republike, i donijeti odluku da se rasprava odgodi.

Esencijalni zakon kao što je ZOR ima smisla jedino ako je donesen u širokom društvenom konsenzusu, koji uključuje sve političke stranke, da ne bi bio predmet jeftinog političkog prepucavanja, i sindikate kao socijalne partnere, rekao je Matijašević.

Štrajk solidarnosti je proba za ono što će se dogoditi ako se ne prihvati socijalni dijalog i donesu jednostrane odluke. Radi se o prevažnom zakonu za sudbinu radnika, upozorio je predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske Damir Jakuš

Za vrijeme današnjeg štrajka obustavljen je promet ukupno 110 vlakova u domaćem prometu, štrajku su se odazvali brojni djelatnici u javnim službama, vozači ZET-a petominutnim stajanjem na postajama, vozači automobila uključenim sirenama i dr.

Kako je bilo u Splitu?
Točno u podne, na deset je minuta zaustavljen promet svih autobusa, što je uzrokovalo neuobičajenu gužvu na stanicama na splitskom pazaru, ali ne i gnjev putnika koji su bili prisiljeni na čekanje.
Iako su na jednoj strani ceste u koloni stajala četiri autobusa, a na drugoj njih čak sedam, putnici nisu iskazivali nezadovoljstvo.

Svi Prometovi autobusi imali su velike naljepnice s natpisom 'štrajk solidarnosti', a isto je pisalo i na njihovim ekranima.
Za razliku od autobusnog, u željezničkom prometu poremećaji su neizbježni.

‘Očekuju se značajniji poremećaji u željezničkom prometu. Ispričavamo se svim putnicima zbog poteškoća s kojima će se susresti te ih molimo za razumijevanje’, rekla je glasnogovornica Hrvatskih željeznica Mihaela Tomurad Sušec

Točno u podne prekinuto je i održavanje nastave u splitskim školama, učenici su otišli svojim kućama sat vremena ranije, a učitelji i nastavnici, u znak solidarnosti, ostali su do 14 sati u učionicama. Iza 14 sati počeli su pristizati u školu i učenici iz druge smjene, a nastava se odvija normalno.

One službe koje s radom nisu mogle stati na puna dva sata, učinile su to ili će učiniti barem na nekoliko minuta, te time iskazati svoju potporu i razumijevanje.

Bolnice rade normalno budući da Hrvatski liječnički sindikat danas ne organizira nikakve prosvjede, a medicinske sestre i tehničari dali su potporu štrajku tijekom svojih pauza. Županijski šef liječničkog sindikata Božo Bota nije zadovoljan.

‘Nažalost, svakome pametnom je jasno da ovaj primjer danas nije nešto što garantira da će generalni štrajk zaista biti proveden’.

Splićani uglavnom sumnjaju da će ovakva sindikalna upozorenja išta promijeniti.

‘Čisto sumnjam. Mi smo u tolikoj krizi da nas ni Bog ne može spasiti. Nema ništa. Teško će se promijeniti. Zemlja je u rasulu. Čini se da je prosvjed od 90. godine naovamo stalno. Nitko ne radi’, kažu Splićani.
Osim što nemaju povjerenja u političare, građani gube povjerenje i u sindikaliste, te ni ne očekuju veliki odaziv na generalni štrajk.

‘Hoće ovi što moraju, ali jako malo će doći. Moguće je da, moguće je ne. Meni izgleda da su ti sindikati jedni paraziti kojima bi trebalo brzo i po kratkom postupku dati da idu raditi poljoprivredno dobro’.
Sindikati su ipak zatražili podršku građana, bez obzira na to jesu li zaposleni u privatnim i državnim službama te ih pozvali da im se pridruže u štrajku, kako ovom današnjem, tako i onom generalnom.

Radnici Modne trikotaže ‘Arena’ traže hitno otvaranje stečaja

Radnici Modne trikotaže ‘Arena’ iz Pule, koji štrajkaju jer od lipnja prošle godine nisu dobili plaće, protive se predstečajnoj nagodbi i traže hitno otvaranje stečajnog postupka zato što, kako ističu, samo tako mogu dobiti naknadu na Zavodu za zapošljavanje.

Radnici Arene održali su konferenciju za novinare ispred zgrade trikotaže u Puli točno u podne, kad je u organizaciji pet sindikalnih središnjica počeo i dvosatni štrajk solidarnosti s njima i s radnicima Zdravstveno-rekreativnog centra u Lipiku, koji također nisu mjesecima primili plaću.

Radnici pulske trikotaže pozvali su Trgovački sud u Rijeci da hitno donese rješenje o otvaranju stečajnog postupka nad tom tvrtkom jer je, poručili su, ‘to nažalost jedini mogući način da radnici svoju životnu egzistenciju ostvare putem novčane naknade na Zavodu za zapošljavanje’.

‘Ne pristajemo na predstečajnu nagodbu jer ona nakon toliko vremena nema više smisla. Nema sirovina, nema ugovora, nema posla,’ kazao je regionalni koordinator Sindikata tekstila, obuće, kože i gume Hrvatske Savo Šmitran.

Po njegovim riječima, prije samog štrajka proveden je proces mirenja, vođeni su razgovori s Upravom, no radnici nisu dobili čvrsta obećanja niti jamstva da će plaće biti isplaćene. Radnicima ‘Arene’ zadnja plaća isplaćena je prošle godine za mjesec svibanj.

‘Štrajk će stoga trajati do ispunjenja svih zahtjeva sindikata, a to su trenutna isplata svih zaostalih plaća te da se vrijeme provedeno u štrajku radnicima plati jer je do njega došlo isključivo krivnjom uprave ove tvrtke,’ poručio je Šmitran.

Sedamdesetak radnika Modne trikotaže Arena, većinom žene, kažu kako ne znaju što se zbiva u poduzeću koje je ovih dana napustio financijski i komercijalni direktor, dok direktoricu Snježanu De Gravisi ‘nisu vidjeli mjesecima i u strahu su od neizvjesnosti’.

Povjerenica sindikata tekstila, kože i obuće u ‘Areni’ Ljiljana Bonas istaknula je kako jedino u stečaju radnici vide kraj njihove agonije. ‘Jedino na taj način možemo doći do djela naših potraživanja jer u slučaju predstečaja trebali bi doći na posao bez naknade sve dok sami ne bismo bili prinuđeni dati izvanredan otkaz,’ naglasila je Bonas dodavši kako je situacija u trtki katastrofalna.
Rekla je kako u tvrtki postoji interna štednja, ali je blokiran taj višemilijunsk iznos, kao i sredstva koja su radnici izdvajali u tzv. kasu uzajamne pomoći kako bi se pomoglo ljudima u nevolji. Danas su ta sredstva nedostupna radnicima, rekla je i pozvala, ‘institucije Republike Hrvatske da utvrde gdje su završila’.

U ime svih radnika ‘Arene’ pozvala je građane Pule na solidarnost i zajedničku radnu borbu a sutra na mimohod radnika, bivših radnika i umirovljenika modne trikotaže ‘Arena’ ulicama Pule.
‘Nema predaje’ - zaključila je Ljiljana Bonas.

Modna kuća ‘Arena’ iz Pule, koja je utemeljena 1948. godine i bila je najveći proizvođač trikotažnih odjevnih predmeta u Hrvatskoj, jedina je firma koja ima stopostotnu proizvodnju vlastitog brenda i koja je u vlasništvu malih udjelničara.