Kako je rekao potpredsjednik Vlade Branko Bačić, sporazumom će se Crkva odreći potraživanja za 300 tisuća metara kvadratnih, koji su joj oduzeti na području Maksimira, i zauzvrat dobiti 50 tisuća metara kvadratnih za gradnju ili rekonstrukciju deset crkava u Gradu Zagrebu. One bi se trebale graditi na području Botinca, Svete Klare/Podbrežja, Jakuševca, Blata, Jelkovca/Sopnice, Sesvetskih Sela, Sesvetskog Kraljevca, Kajzerice, Španskog i Trnjanske Savice.

Sve to preduvjet je da bi se novi stadion mogao graditi na mjestu postojećeg u Maksimiru, čime je Zagreb još jednom potvrdio da ne želi biti ni München ni Beč, na koje se voli pozivati, čiji se stadioni nalaze na njihovim obodima, na obilaznicama, kako se promet ne bi dodatno uvlačio u grad. Kako piše u obrazloženju odluke, država se sporazumom obvezuje i osigurati preduvjete za izgradnju ili rekonstrukciju deset crkava u Gradu Zagrebu.

A to obuhvaća stjecanje vlasništva nad zemljištima od trećih osoba i darovanje tog zemljišta Zagrebačkoj nadbiskupiji, pomoć pri razvoju projekata i suradnju svih nadležnih institucija prilikom planiranja, projektiranja, izgradnje i nadzora izgradnje novih ili nadogradnje već postojećih crkava.

Prema Bačićevim riječima, pet od deset zemljišta je u vlasništvu Grada Zagreba. Koliko ih je državno, privatno ili miješano vlasništvo, nije naveo, a podatka nema ni u tekstu dokumenta objavljenog na stranicama Vlade. Sami sporazumi, kao ni podaci koliko bi otkup zemljišta od trećih osoba, ako do njega dođe, trebao koštati, također nisu objavljeni.

Jutarnji list pak doznaje da su četiri zemljišta u privatnom vlasništvu, a jedno u miješanom Grada i privatnih vlasnika. Troškove gradnje ili rekonstrukcije, kao i svih potrebnih pristojbi, doprinosa, dozvola i dokumentacije snosit će, navodi se u obrazloženju odluke, Zagrebačka nadbiskupija. U odvojenom sporazumu, koji će Vlada potpisati s Gradom Zagrebom, gradske vlasti se obvezuju:

• izvršiti sve potrebne radnje da se zemljišta u vlasništvu Grada Zagreba, koja budu utvrđena kao pogodna za izgradnju crkava, naplatnim pravnim poslom prenesu u vlasništvo Republike Hrvatske
• da će Zagrebačkoj nadbiskupiji ili pravnoj osobi koju odredi Zagrebačka nadbiskupija prenijeti u vlasništvo dijelove k.č.br. 5353/1 i 5353/2 k.o. Trnje (riječ je o parcelama uz Ulicu Prisavlje i nasip, na kojima se trenutno nalaze urbani vrtovi u kojima građani uzgajaju voće i povrće, op.a.), u skladu s ranije sklopljenim sporazumom između Grada Zagreba i Zagrebačke nadbiskupije
• da će uložiti napore da se prostorni planovi koji na dogovorenim lokacijama već predviđaju izgradnju sakralnih objekata (zona D8) u tom dijelu ne mijenjaju
• da će uložiti napore za osiguranje zona unutar prostornog plana pogodnih za izgradnju crkava na lokacijama određenim u Sporazumu ili lokacijama koje se naknadno sporazumno utvrde u slučaju da izgradnja crkava iz bilo kojeg razloga ne bude moguća na navedenim lokacijama, a koje su po svojstvima, prvenstveno oblikom i položajem, pogodne za izgradnju ili rekonstrukciju objekata za potrebe Katoličke crkve.

U priopćenju za medije iz Grada Zagreba su naveli da su se Vlada i Grad obvezali u sljedeće dvije godine osigurati preduvjete za izgradnju ili rekonstrukciju deset crkava na spomenutim lokacijama te da je njihov sporazum poslan u Gradsku skupštinu i očekuje se da će biti usvojen na sjednici 12. prosinca.

'Grad Zagreb naručio je studiju predizvodljivosti, koja će definirati prateće sadržaje uz sam stadion, a oni će omogućiti održivost investicije jer za izgradnju stadiona neće biti utrošen javni novac. Po dovršetku studije, Grad Zagreb će raspisati javni urbanističko-arhitektonski natječaj za najbolje rješenje organizacije ovog prostora te pokrenuti ostale radnje za što skoriji početak izgradnje novog stadiona na Maksimiru. Potpisom ova dva sporazuma nakon 26 godina rješava se imovinsko-pravni spor, pokrenut još 1997.', navodi se u priopćenju.