Istraživanje Centra za mirovne studije (CMS) o percepciji i pojavnosti nasilja među mladima pokazalo je kako su neverbalni oblici nasilja češći nego fizički, ali i da se vršnjačko nasilje češće događa na mjestima izvan same nastave i škole, a nasilje na Internetu ili društvenim mrežama tj. cyber bullying predstavljaju novi izazov za sve dionike školskog sustava.
Danas predstavljeno istraživanje pokazalo je da među učenicima prevladava mišljenje kako se učenici međusobno ogovaraju, dok su vrijeđanje i ismijavanje te fizičko sukobljavanje nešto rjeđe zastupljeni, istaknula je Mirna Cvitan iz agencije Ipsos puls koja je za CMS provela istraživanje.
Oko tri četvrtine učenika barem se jednom našlo u situacijama da su ogovarali ili bili ogovarani. Oko dvije trećine učenika nazvalo je drugog učenika pogrdnim imenom, a gotovo identičan broj učenika bio je žrtva takvog ponašanja.
Što se tiče fizičkih oblika nasilja, oni su rjeđi - oko 40 posto učenika navelo je da je gurnulo drugog učenika, a njih polovica je pretrpjela guranje. Udaranje je, dodala je Cvitan, još rjeđe, to je učinilo 37 posto učenika, a pretrpjelo 42 posto.
Najrjeđi oblik ponašanja su prijetnje drugim učenicima, petina učenika navela je kako je prijetila drugim učenicima, a četvrtina je navela kako je drugi učenik prijetio.
Čak dvije trećine učenika dobilo je uvredljivu ili prijeteću poruku na mobitel, osam posto učenika je navelo kako sa sigurnošću zna nekog tko šalje takve poruke, a njih 17 posto sumnja na nekoga.
Oko 36 posto učenika nije nikada dobilo poruku koja govori loše o drugima, a 43 posto navodi kako su takvu poruku primili više puta.
Nešto manje od trećine učenika istaknulo je kako je više puta primilo neki sadržaj putem Interneta koji ih je uznemirio, dok oko četvrtine njih navodi kako je takav dobilo jednom, a 43 posto navelo je kako nikada nije dobilo takav sadržaj.
Istraživanje je provedeno u 18 škola na ukupno 700 učenika na tri lokacije - Zapadnoj Slavoniji, Zagrebu i Lici koje, a cilj istraživanja bio je ispitati stavove i iskustva učenika, nastavnika i stručnih suradnika vezana uz vršnjačko nasilje, te doprinijeti kvaliteti preventivnih programa koji se provode u školama, kao i kurikuluma zdravstvenog i građanskog odgoja. U istraživanju su sudjelovali učenici osmih razreda osnovnih škola i učenici drugih razreda srednjih škola.
Nastavnici prema percepciji učenika pružaju potporu učenicima kada se dogodi neki sukob, pokazalo je istraživanje.
Najvišu socijalnu distancu učenici iskazuju prema učenicima Romima i prema učenicima s problemima u ponašanju. Najmanja je socijalna distanca izražena prema učenicima hrvatske nacionalnosti te prema učenicima čiji su roditelji razvedeni.
Opća slika o školama i zaposlenicima, ocijenila je Cvitan, je dobra, a učenici su svoje kolege, škole i profesore ocijenili podjednakom, prosječnom ocjenom - trojkom.
Istraživanje je dio dvogodišnjeg projekta 'Nasilje ostavlja tragove - Zvoni za nenasilje!' koji se provodi u partnerstvu Centra za mirovne studije, Istraživačko-obrazovnog centra za ljudska prava i demokratsko građanstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu, udruga Pokretač iz Korenice, Delfin iz Pakraca, MIRamiDA Centar iz Grožnjana, Savjetovalištem 'Luka Ritz' iz Zagreba i osnovnom školom Milana Brozovića iz Kastva, te 18 škola iz kojih dolaze učenici i nastavnici. Projekt financijski podržava Europska Unija, Ured za udruge Vlade i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.
329324 ,328036 ,328675 ,330981
Socijalno ugroženije se najčešće šikanira i zlostavlja
Konferencija ‘Nasilje na Internetu među i nad djecom i mladima’ koju je organizirala udruga ‘Društvo za socijalnu podršku’ održana je danas s ciljem poboljšanja već postojećeg programa ‘Govorom ljubavi protiv govora mržnje na internetu’ i nacionalne kampanje ‘Ne govoru mržnje na intenetu’.
Kao posebno riznična skupina, istaknuto je na konferenciji, mladi su koji su u sustavu socijalne skrbi i mladi koji su smješteni u domovima za djecu ili u udomiteljskim obiteljima.
Predsjednica udruge Katarina Radac rekla je da je borba protiv nasilja na internetu jedan od programa ove udruge koja je partner Ministarstvu socijalne politike i mladih.
‘Kada je udruga provodila program borbe protiv ovisnosti o alkoholu, kocki, kađenju i internetu, otkrili smo da su djeca, korisnici sustava socijalne skrbi posebno ranjiva skupina’, rekla je.
Istaknula je da su te mlade osobe i žrtve nasilja na internetu ali i zlostavljači. Napomenula je da su djeca koja su korisnici sustava socijalne skrbi i smještena u domove ili u udomiteljske obitelji žrtve zbog svog statusa i često žrtve vršnjačkog nasilja ‘tzv. cyber bullinga’.
To se manifestira kroz razne oblike omalovažavanja, zadirkivanja, šikaniranja i ruganja, dodala je te naglasila da se takav oblik nasilja provodi putem društvenih mreža.
Naglasila je da većina mladih ljudi ima otvoren profil na nekoj od društvenih mreža, a oni mladi koji ga nemaju također su žrtve vršnjačkog nasilja jer nisu u trendu, ili kako je rekla, ‘nisu in’.
Na današnjem skupu u Europskom domu okupili su se mnogi socijalni radnici i predstavnici nevladinih udruga koji su sudjelovali u stručnim predavanjima o prevenciji vršnjačkog nasilja na internetu te osmišljavanja raznih programa njegove prevencije.
