'I da imamo protuzračnu obranu - a de facto je nemamo - teško da bi ona mogla bilo što učiniti oko izviđačkog drona koji se srušio nad Zagrebom. Na njega je trebala reagirati proturaketna obrana, a nju nema nitko u regiji. Među državama koje takve sustave i posjeduju, vrlo malo njih drži ih u 24-satnom dežurstvu', objašnjava za Igor Tabak, analitičar portala obris.org
Tabak je za tportal slikovito opisao stanje sustava protuzračne obrane u Hrvatskoj:
'Nemamo ništa dalekog dometa, nemamo ništa srednjeg dometa, od kraćeg dometa na nekoliko kilometara imamo - nešto. Naša protuzračna obrana toliko je dobro opremljena da je čak i taj naziv izbačen iz grane vojske u kojoj se nalazi: ranije smo imali Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračnu obranu, a sada samo Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. To je znakovita indicija o ulaganjima koja smo proveli i sposobnostima koje imamo', kaže Tabak.
vezane vijesti
No, upozorava, u ovakvim slučajevima ionako bi se očekivalo djelovanje proturaketne obrane.
'U čitavoj regiji praktično ne postoje takva sredstva, izuzev proturaketnog štita u Rumunjskoj i sličnog sustava u Poljskoj, koji još uvijek nije u funkciji. Što se nas tiče, čak i da imamo zrakoplove s kapacitetom za noćno djelovanje, a nemamo, ili da imamo modernije avione, a nemamo ih, veliko je pitanje bismo li mogli nešto učiniti', kaže ovaj analitičar.
Ateriranje starog izviđačkog drona, zapravo letjelice s karakteristikama projektila u glavom gradu jedne europske države, dodaje, situacija je koja donosi dozu opće, kontinentalne neugodnosti, stoga treba tražiti objašnjenja i od NATO-ovog zapovjednog centra u Španjolskoj.
'Pokazuje se da su priče o raketnom štitu nad Europom, kojima se Vladimir Putin razbacivao kada je opisivao navodnu zapadnu prijetnju Rusiji, poprilično šuplje. O koliko ozbiljnim sustavima se radi, pokazuje podatak da je projektil pao, a tek sutradan se pokušava utvrditi što se doista dogodilo', kaže Tabak.
Cijelu situaciju on zasad opisuje kao 'u najmanju ruku čudan stjecaj okolnosti', no ne želi spekulirati o porijeklu letjelice. Sve indicije upućuju na zaključak da je iznad Hrvatske ostala bez goriva, između ostalog podatak da su iz nje izbačena dva padobrana te da se nije čula ozbiljnija eksplozija.
Jasno je da se radi o sovjetskoj tehnologiji koju su osim Rusije koristile nekadašnje članice SSSR-a. No ni prije četiri desetljeća to se nije često događalo.
'Tu-141 Striž zapravo je izviđački dron srednjeg dometa namijenjen za izviđanje bojišta, i to za relativno visoke razine odlučivanja. To je komad stare i egzotične vojne tehnike koji je i u doba Hladnog rata bio prava rijetkost. Više je raketa nego avion i potpuno je različit od današnjih dronova i svega što nazivamo bespilotnim letjelicama. Da, programabilan je, ali ne onako kako se to danas radi: nakon lansiranja na njega je gotovo nemoguće utjecati. Mjesto mu je zapravo u prošlosti, taj komad tehnike danas se najčešće može vidjeti u velikim vojnim muzejima', objašnjava Tabak.
Na pitanje kako je uopće dospjela do Hrvatske ovaj analitičar zasad se suzdržao od odgovora. Nema svoje teorije i ne želi spekulirati.
