Ostavka slovenskog premijera Marjana Šareca zatekla je predsjednika države Boruta Pahora u Poljskoj na obilježavanju 75. obljetnice oslobađanja koncentracijskog logora Auschwitz-Birkenau, a očekuje se da će krajem tjedna održati prve razgovore u tome kako izaći iz sadašnje političke situacije
Kako je objavio njegov ured, Pahor je "upoznat s političkom situacijom u domovini" i u Ljubljanu se vraća redovnom linijom iz Varšave u utorak popodne.
Šarec je u ponedjeljak na izvanrednoj konferenciji za novinare kazao da je ostavku koja automatski znači i ostavku cijele vlade dao zbog političkih blokada manjinske vlade jer sa svojom strankom koja u 90-članskom parlamentu ima samo 13 zastupnika ne može provesti važne zakonske projekte, te kao izlaz iz tog stanja naveo sazivanje izvanrednih parlamentarnih izbora koji bi se u najboljem slučaju, s obzirom na predviđene rokove, mogli održati krajem travnja.
vezane vijesti
U međuvremenu se za takav rasplet izjasnila i većina političkih stranaka iako uz neke rezerve sa strane Šarecovih koalicijskih partnera koji su premijerovim potezom kako se čini iznenađeni, no alternativna mogućnost o sastavljanju nove prijelazne vlade s novim mandatarom, kako bi se izbori izbjegli, nije sasvim isključena, navode slovenski mediji.
Sa Šarecovom ostavkom već u srijedu će se prema najavama formalno upoznati parlament, čime vladi prestaje mandat i ona do izbora nove obavlja tekuće poslove. Nakon što se parlament službeno obavijesti o ostavci Šareca, predsjednik države ima mogućnost da u 30-dnevnom roku parlamentu eventualno predloži kandidata za novog premijera, odnosno mandatara koji bi okupio novu parlamentarnu većinu i sastavio vladu. Ako novog mandatara nema i to svojim zaključkom potvrdi parlament, počinje teći novi 14-dnevni rok u kojemu mandatara mogu predlagati zastupnički klubovi odnosno stranke uz potporu najmanje 10 zastupnika. Ako ni taj pokušaj ne urodi plodom, počinje teći novi dvotjedni rok u kojemu zastupnici odlučuju hoće li ići u treći krug kandidiranja i biranja nekog novog mandatara ili ne, nakon čega u slučaju neuspjeha predsjednik države obvezno raspisuje nove izbore.
Ako mogućnost formiranja nove vlade svi politički dionici ocijene nerealnom, onda se te mogućnosti mogu unaprijed odreći, kako bi novi izbori bili održani što prije. Za to su se u ponedjeljak zauzeli i aktualni premijer, ali i predsjednik parlamenta Dejan Židan koji procjenjuje da bi izbori bili u travnju, dok kod nekih stranaka ipak postoji razmišljanje da je formiranje nove parlamentarne većine i nekakve prijelazne vlade moguća, premda ne i najizglednija opcija.
Bivši premijer Janez Janša, čija Slovenska demokratska stranka (SDS) u sadašnjem parlamentarnom sazivu ima najviše zastupnika, dvostruko više od Šarecove liste LMŠ, kazao je u ponedjeljak da su prijevremeni izbori najizgledniji, ali dodao da će o mogućnosti eventualnog sastavljanja nove vlade organi njegove stranke raspravljati krajem tjedna.
