Zdravstvena kriza u EU, koja uključuje nestašicu lijekova i medicinske opreme, nije se pojavila s pandemijom, već ih je ona naglasila, izjavio je španjolski zastupnik Nicolás González Casares u četvrtak u Europskom parlamentu (EP). EP je s 582 glasa za, 22 protiv i 86 suzdržanih usvojio uredbu o jačanju uloge Europske agencije za lijekove (EMA) u pripravnosti i upravljanju krizama u području lijekova i medicinskih proizvoda.
Cilj uredbe je ojačati EMU kako bi mogla pružiti koordinirani odgovor na razini EU-a za nadolazeće zdravstvene krize nadgledanjem i ublažavanjem rizika od nestašice lijekova i medicinskih proizvoda te pružanjem znanstvenih savjeta o lijekovima koji mogu imati potencijal za liječenje.
Jačanjem agencije trebalo bi doći i do dodatnog koordiniranja studija za praćenje učinkovitosti i sigurnosti cjepiva te koordiniranja kliničkih ispitivanja.
Izvjestitelj o uredbi Cesares je rekao da "iako možemo govoriti o uspjehu kampanje cijepljenja, ne smijemo zaboraviti probleme koji su se pojavili na početku pandemije, poput ograničenje izvoza medicinske opreme, zatvorenih granica i brojnih apela za pomoć".
"Nije pandemija pokrenula krizu u zdravstvu, ona ju je samo naglasila. Godinama smo proživljavali mjere štednje i rezove u sustavu javnog zdravstva, nismo imali jedinstvenu javno-zdravstvenu politiku na razini EU i sada se trebamo s time suočiti i reagirati", istaknuo je Casares.
Uredbu je nazvao "koordiniranim sustavom od izuzetne važnosti za EMA-u". "Moramo osnažiti preventivnu dimenziju, važno je da imamo jedinstveni pristup zdravlju ako dođe do novih izazova, zajednička pravila i preporuke za pacijente, a treba provoditi puno više sankcija za proizvođače lijekova koji ne ispunjavaju obveze iz ugovora", istaknuo je Casares.
Europska povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane Stella Kyriakides rekla je da se posljednjih 19 mjeseci EMA susrela s nečim za što nije bila spremna jer se nije djelovalo proaktivno već se samo pokušalo reagirati na pandemiju.
"Ova je uredba stoga kolektivni odgovor i jedan od najboljih načina da se pripremimo za daljnje krize kojih će nažalost sigurno biti", izjavila je Kyriakides.
Hrvatski eurozastupnik Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid) osvrnuo se na hrvatski slučaj u kojem se "u javnosti vrti istih pet stručnjaka povezanih s vladajućim HDZ-om".
"A ako se javi stručnjak koji se s njima ne slaže, poput Krešimira Pavelića, bivšeg dekana Medicinskog fakulteta u Puli, on se cenzurira i proglašava teoretičarem zavjere", rekao je Sinčić.
Rekao je da se u zemljama s velikom procijepljenošću, poput Izraela, ponovno povećava broj slučajeva zaraze i zatražio da znanstvenici to objasne, jer "narod EU-a mora biti informiran, a ne manipuliran".
Nezavisni eurozastupnik Mislav Kolakušić smatra da je EMA ugrozila milijune života svojih građana jer je odobrila farmaceutske proizvode bez neovisnih studija.
"Nekritički su prihvaćene tvrdnje proizvođača cjepiva iz kojih proizlazi da 98 posto cijepljenih ljudi nije oboljelo od korone, a kod onih koji su primili placebo ta brojka iznosi 97,5 posto, mi dakle tu govorimo o samo 0,5 posto učinkovitosti cjepiva", zaključio je Kolakušić.
HDZ-ov zastupnik Tomislav Sokol smatra da se Europska unija treba bolje koordinirati i pripremiti za nove zdravstvene krize.
"Svi se sjećamo različitih prošlogodišnjih odgovora na pandemiju na nacionalnoj razini, zatvaranja granica, odbijanja pomoći u vrijeme potražnje za medicinskim materijalom i to nam se više ne smije dogodi" rekao je Sokol.
"Iz ove pandemije EU je zasigurno izvukla pouke, a jedan je rezultat i ova uredba", rekao je Sokol.