Australka Mary MacKillop (1842-1909), utemeljiteljica Sestara svetog Josipa od Presvetog Srca, buntovna je redovnica koja se našla u sukobu s katoličkom hijerarhijom nakon što je prijavila svećenika pedofila, zbog čega je privremeno bila ekskomunicirana.

Premda je postupak za njezino proglašenje blaženom počeo prije dosta godina, činjenica da je Crkva proglašava svetom ima osobitu važnost u času kada su na vidjelo izbili skandali spolne zloporabe malodobnika u Europi i Sjedinjenim Državama.

Australski kardinal George Pell izrazio je radost zbog njezine kanonizacije koja će 'osnažiti, pomoći i ohrabriti' Crkvu, rekao je.

Gotovo '8.000 Australaca' očekuje se na misi na kojoj će je Papa proglasiti svetom na Trgu svetog Petra u Vatikanu, što je 'najveći kontingent u doba mira' izvan Australije, ističe Pell.

Papa će svetim proglasiti i redovnika Andrea (1845-1937) iz Quebeca, utemeljitelja Oratorija svetog Josipa u Quebecu, poznatom po daru ozdravljanja, poljskog svećenika Stanislasa Soltysa (1433-1489) te španjolsku redovnicu Candidu Mariju de Jesus Cipitria y Barriolu (1845-1912).

I dvije talijanske redovnice, Giulia Salzano (1846-1929) i Camilla Battista Varanno (1458-1524), ući će u 'raj' Crkve, kako je rekao dobar poznavatelj vatikanskih prilika Bruno Bartoloni

Bartoloni ističe da neka čuda izazivaju pravu zbunjenost, poput onoga koje je priznato prilikom proglašenja blaženom hrvatske redovnice Marije od Propetoga Isusa Petković, koja je umrla 1966, a po njezinu je zagovoru spašena posada peruanske podmornice potopljene na dubini od 15 metara.

Za razliku od svog prethodnika Ivana Pavla II, koji je proglasio 1338 blaženika i 482 svetaca, Benedikt XVI je priznao tek 34 nova sveca.

Na popisu kandidata za kanonizaciju su i dvojica prethodnika Benedikta XVI, Ivan Pavao II i kontroverzni Pio XII