Papa Benedikt XVI u nedjelju je posjetio kapelu u kojoj je ove godine ponovno, nakon deset godina, izloženo slavno Torinsko platno koje mnogi vjernici smatraju posmrtnim pokrovom Isusa Krista, a drugi odličnom krivotvorinom iz srednjeg vijeka
Istoga dana povjesničarka i istraživačica Vatikanskog arhiva Barbara Frale po prvi je put pred televizijskim kamerama predstavila tragove zapisa koji, prema njezinom mišljenju, potvrđuju autentičnost platna. Naime, u svojoj nedavno objavljenoj knjizi 'Pokrov Isusa Nazarećanina' Frale tvrdi da su računalne analize fotografija tkanine otkrile riječi na grčkom, aramejskom i latinskom jeziku koje su dio teksta svojevrsne osmrtnice, odnosno dokumenta o identitetu pokojnika.
Tekst su, prema njezinoj knjizi, na papirusu tintom zapisali rimski činovnici i zalijepili na tijelo kako bi ga obitelj mogla identificirati, a dijelovi riječi potom su se prenijeli na platno. Povjesničarka navodi da je uspjela dešifrirati nekoliko ključnih dijelova osmrtnice među kojima se posebno ističu: (I)esou(s) Nnazarennos – na grčkom Isus Nazarećanin i (T)iber(iou), što bi trebalo ukazivati na Tiberijusa, rimskog cara u vrijeme Kristove smrti.
No, Antonio Lombatti, povjesničar Crkve, u svojim je izjavama krajem prošle godine izrazio sumnju u pouzdanost nalaza. 'Ljudi rade sa zrnastim fotografijama i misle da vide stvari... Sve je to rezultat mašte i računalnog softvera', komentirao je.
Papa Benedikt XVI se u nedjelju poklonio i molio pred Torinskim platnom, a potom je izjavio da je ono 'ikona zapisana u krvi'. 'Ono predstavlja neponovljivi trenutak u povijesti čovječanstva i svemira (vrijeme između Kristove smrti i uskrsnuća) i u potpunosti se podudara s učenjima evanđelja o Isusu', rekao je Benedikt XVI.
Za razliku od njega, Papa Ivan Pavao II. prilikom svojeg posjeta platnu 1998. bio je znatno suzdržaniji. On je pozvao znanstvenike da ne odbacuju tkaninu koja je više snažan podsjetnik na Isusove patnje nego što je vjerska relikvija.
Crkva do danas nikada nije službeno ni prihvatila ni odbacila mogućnost da je Torinsko platno autentična tkanina u koju je bilo umotano tijelo Isusa Krista. Na platnu dužine 4,4 metra i dužine 1,2 metra otisnuti su tragovi koji izgledaju kao fotografski negativ razapetog bradatog čovjeka. Njegove su ruke prekrižene na grudima, a na zapešćima se vide otisci rana. Vjernici smatraju da su tragove ostavili Kristovo tijelo, ali i energija koju je navodno zračio u trenutku uskrsnuća.
No, platno je već stoljećima predmet rasprava i dvojbi.
Tim američkih znanstvenika iz projekta Shroud of Turin Research Project (STURP) koji je platno pregledao 1978. godine, nije pronašao tragove krivotvorenja, odnosno utvrdio je da ono nije djelo nekog umjetnika, već ukopno platno u koje je bilo umotano tijelo nekog pokojnika s krvavim ranama na tijelu.
Međutim, 1988. godine datiranja radioaktivnim izotopom ugljika koja su proveli laboratoriji Sveučilišta u Oxfordu, Arizoni i Švicarskog federalnog tehnološkog instituta pokazala su da uzorak potječe iz srednjeg vijeka – negdje između 1260. i 1390. godine, upravo u vrijeme kada se bilježi njegovo prvo pojavljivanje u Savoji u Italiji. Tako je utvrđeno da Isus nikako nije mogao biti umotan u čuveno platno jer je ono od njega mlađe više od tisuću godina.
Ovaj nalaz kasnije su osporili neki stručnjaci bliski Crkvi, među kojima i američki kemičar Willard Frank Libby koji smatra da je testirani uzorak mogao biti kontaminiran nitima od krpanja platna nakon što je oštećeno u požaru 1532. i tako dati krive rezultate. Ipak, njegove teorije treba promatrati kroz prizmu njegove bliskosti Crkvi, ali i činjenice da su tri neovisna vrhunska laboratorija prije toga nedvojbeno utvrdila da je platno najmanje tisuću godina mlađe od vremena Isusove smrti.
Torinsko je platno ovih dana prvi put ponovno izloženo od 2000. godine, a u međuvremenu je temeljito restaurirano 2002. godine. Vjernici će ga kroz debelo neprobojno staklo moći vidjeti u kapeli Guarini sve do 23. svibnja. Izlaganja su rijetka, a očekuje se da će ovogodišnje privući više od dva milijuna ljudi.
Benediktu je vjerojatno posjet Torinu dobrodošao odmor od pritisaka pod kojima se Katolička crkva posljednjih mjeseci našla zbog seksualnih i pedofilskih skandala. U subotu je preuzeo nadzor nad Kristovim legionarima, svećeničkim redom koji se našao u krizi nakon što je otkriveno da je njegov utemeljitelj bio upleten u spolno zlostavljanje, a ovaj ga tjedan čeka susret sa svećenicima iz Belgije u kojoj je jedan biskup prošli mjesec podnio ostavku nakon što je optužen da je zlostavljao dječaka.
