Franjo je počeo svoj prvi cjelodnevni boravak na Cipru susretom s čelnicima Pravoslavne Crkve, najveće kršćanske zajednice na otoku. Tamo je Franjo ponovno izrazio želju za konačnim jedinstvom između istočnog i zapadnog ogranka kršćanstva, podijeljenog od 1054. godine.

Policija je prije mise na ulazu u stadion uhitila muškarca s nožem, ali su vlasti kasnije objavile da se čini kako taj incident nije povezan s Papinim boravkom na otoku. Muškarac je navodno nož imao za osobnu upotrebu.

Na otoku ima samo 38.000 katolika, što čini oko 4,7 posto stanovništva, a mnogi su bili na misu na stadionu koja je bila vrhunac Papina dvodnevnog posjeta.

Među 10.000 vjernika mnogo je Filipinki koje rade na Cipru, uglavnom kao domaćice. Filipini su najveća katolička država u Aziji.

Papa je svoju homiliju posvetio iscjeljenju i zajedničkoj boli - tema koja dodiruje sve Ciprane na otoku podijeljenom na dva dijela od turske invazije 1974., koja je slijedila nakon državnog udara.

"Iscjeljenje se zbiva kada bol nosimo zajedno, kada se zajedno suočavamo sa svojim problemima, kada slušamo i razgovaramo jedni s drugima", rekao je Franjo.

Nebrojeni pokušaji posredovanja na Cipru su propali, a mirovni proces je zastao 2017. kada su pregovori prekinuti. Deseci tisuća ciparskih Grka i Turaka i dalje su interno raseljeni.

Ogromna zastava ciparskih Turaka naslikana na obronku planine, koja je osvijetljena noću, stalni je podsjetnik na podjele.

Nadbiskup optužuje Tursku

Franjo posjećuje samo južni dio otoka, koji kontrolira međunarodno priznata ciparska vlada. Odcijepljenu državu ciparskih Turaka na sjevernom Cipru priznaje samo Ankara.

Ubrzo nakon što je Papa stigao u četvrtak, čelnik samozvane Turske Republike Sjevernog Cipra pozvao je Franju "s najiskrenijim osjećajima" da posjeti i njegovu stranu otoka.

"Nadam se i očekujem da će se papa Franjo pozitivno odazvati našem pozivu i tretirati sve vjernike na jednakoj osnovi, kao što je više puta rekao", rekao je Ersin Tatar u priopćenju.

Na svom sastanku s Papom, ciparski pravoslavni nadbiskup Krizostomo II. napao je Tursku.

Mnoge kršćanske crkve pretvorene su u džamije, neprocjenjive ikone i relikvije prokrijumčarene u inozemstvo, a nazivi mjesta su promijenjeni nakon sukoba.

"Ne samo da su oponašali krvožednog Atilu, nego su ga i nadmašili", rekao je Krizostomo Franji, misleći na vladara Huna iz petog stoljeća i neprijatelja kršćanstva.

"U ovoj svetoj i pravednoj borbi... željeli bismo vašu aktivnu podršku", rekao je Krizostomo.

Franjo je u govoru pozvao na povrat sakralnih objekata njihovim legitimnim vlasnicima u četvrtak.

Odnosi Vatikana s većinom muslimanskom Turskom, koju je papa posjetio 2014., ponekad su bili teški.

Papa je prošle godine rekao da je duboko povrijeđen odlukom Turske da napravi džamiju od istanbulskog muzeja Aja Sofija, koji je nekoć bio kršćanska katedrala.

Papa je 2015. razljutio Tursku kada je rekao da je ubojstvo do 1,5 milijuna Armenaca u Prvom svjetskom ratu "prvi genocid u 20. stoljeću".

Turska, koja negira optužbe za genocid, opozvala je svog veleposlanika u Vatikanu u znak prosvjeda.