'Ocjena profesora Miheličića bila je prva potvrda da mislim smiono, ali dobro; u gradu nisam imao s kim razgovarati, građani sami nisu vjerovali da je tako što moguće. Ali doslovce, svaki od znanstvenika kojima sam se obratio, a razgovarao sam s njih stotinjak, dali su mi podršku. Kasnije su se priključile i znanstvene institucije', kaže Pešić dok razgovaramo na dan kad je lokalni radio emitirao vijest da će Šibenski studij energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora biti pokrenut najesen ove godine. U prvu godinu upisat će 50 studenta, a već ih je 51 iskazalo interes. Sveučilište je odobrilo sredstva za profesore (njih petnaestak i dodatne službenike). Studij će biti financiran kao sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, a finalni dogovor postignut je na sastanku gradonačelnika Grada Šibenika dr. Željka Burića i ministra znanosti, obrazovanja i športa prof.dr.sc. Vedrana Mornara te dekana Fakulteta strojarstva i brodogradnje prof.dr.sc. Zvonimira Guzovića i dekana Fakulteta elektrotehnike i računarstva prof.dr.sc Mislava Grgića. Sastanku bi bio kao koordinator i idejni tvorac projekta nazočan i Pešić, da u to vrijeme nije izbivao na studijskom putovanju u Danskoj.

Profesor Pešić, inače profesor matematike i fizike, dugogodišnji ravnatelj OŠ 'Petar Krešimir IV', potom osnivač i ravnatelj Šibenske privatne gimnazije i vlasnik agencije za studijska putovanja i međunarodnu suradnju, upravo je tijekom jednog od takvih putovanja u potrazi za 'svetim Gralom' obrazovanja došao na ideju pokretanja šibenskih energetskih studija. Njegova priča prava je odiseja iz poduzetništva u prosvjetnim djelatnostima, a poučna je jer i pokazuje složeni odnos koji vizionari prolaze kad se susretnu sa svijetom hrvatske politike, za koju je, kako će se vidjeti, potpuno svejedno kreće li se desnom ili lijevom stranom ulice.

'Posljednjih 15 godina vodio sam delegacije RH u posjet najrazvijenijim obrazovnim i znanstvenim organizacijama u Europi i svijetu te sam imao neposrednu priliku promatrati na koji su način najrazvijenije zemlje organizirane na području znanosti i obrazovanja. Ne treba puno da bi se shvatilo: stupanj obrazovanja stanovništva i stupanj razvijenosti znanosti u nekoj zemlji direktno koreliraju sa stupnjem njezina ekonomskog razvoja i civilizacijskih normi. Ako je stanovništvo obrazovano, a znanost je suport razvoju zemlje, tada ta zemlja ekonomski dobro stoji. Onda je i politika znatno mirnija djelatnost. Ideju za osnivanje energetskog sveučilišta dobio sam za vrijeme boravka u Izraelu. Model održivosti te zemlje koncipiran je na bazi obrazovanja. Za vrijeme mog boravka u Izraelu, posjetio sam i HEMDA centar koji upravlja čitavim obrazovnim sustavom za darovite u Izraelu. Oni selekcioniraju djecu u najranijoj fazi i pokušavaju izraditi piramidu po kojoj najbolji i najkvalitetniji dio izraelskog naroda dolazi na čelo. Kad sam ravnateljicu HEMDA sustava pitao na kojem području država Izrael najviše radi, ona je odgovorila – na energiji. Ona zemlja koja bude pronašla model proizvodnje energije bez većih posljedica na okruženje u kojem živi, to je zemlja koja će vladati kuglom zemaljskom, kazala mi je. I ja sam tada pomislio o tome što se može u tom smislu učiniti u mojoj zemlji i mom gradu.

Kako su u Šibeniku reagirali na vašu ideju?

Da bi se moju ideju shvatilo, morate imati sposobnost dignuti se iz Šibenika i pogledati ga u širem kontekstu, tek tada uočavate njegove potencijale. Inače je to mali, zapušteni grad, kakav je i bio prije sedam godina. Kad sam se vratio iz Izraela kući, spoznao sam da Hrvatska, a poglavito Šibenik, ima veliki problem s energijom te da smo druga zemlja u Europi po uvozu električne energije. Uvidio sam da Šibenik ima idealnu poziciju za školovanje kadrova energetske struke, nadalje, zbog blizine nacionalnih parkova i parkova prirode koji su prirodni laboratoriji da imamo uvjete i za studij smjera zaštite okoliša, a da zbog prisutnosti Instituta 'Ruđer Bošković' u šibenskom zaljevu te njihove djelatnosti, imamo temelj i za studij akvakulture. Moja je temeljna ideja bila da se napravi Studij energetike i zaštite okoliša sa stalnim sjedištem u Šibeniku, ali nakon dugih konzultacija sa strukom, znanstvenicima s dubrovačkog i splitskog sveučilišta te s Instituta Ruđera Boškovića, stvoren je koncept: tri studija, energetike i obnovljivih izvora energije, upravljanja okolišem i akvakulture. Takav koncept nakon dva dana zasjedanja prihvatio je Institut 'Ruđer Bošković', odakle je stigla i poruka da je riječ o veoma kvalitetnom projektu te da su spremni svoje kadrove dati na raspolaganje da se u Šibeniku pokrene proces otvaranja studija energetike.

Tu negdje počinje i politička dimenzija ove priče?

Političari često vole krasti tuđe ideje, jer možda nisu inovatori, ne kreiraju i ne mogu sagledati sve aspekte ovakvog jednog projekta. Moje iskustvo govori da se gotovo kao pravilo mogu uočiti tri faze. U početku vas, da tako kažem, vagnu, ne toliko s motrišta opće koristi, nego tako da vide imaju li oni koristi od vaše ideje. Donosi li ona glasove birače? Pomaže li im u hodu po stranačkim hijerarhijskim ljestvicama? Ako je odgovor na ta pitanja pozitivan, onda vas načelno podrže. To se dogodilo i meni s ovim projektom. Ali onda slijedi druga faza: u njoj političari shvate obim ideje pa se ili prepadnu ili im odozgo dođe mig da cijeli proces manipuliraju u drugom smjeru. Tako se dogodilo da u jednoj fazi župan (član HDZ-a) i gradonačelnik (tada nezavisni, ali blizak SDP-u) zajedno traže da se projekt koji njihov grad i županiju konačno ucrtava na pravi način na kartu Hrvatske i Europe, izruči drugom gradu – konkretno, Zadru. Nikad nisam shvatio što je pravi razlog tom postupku, kukavičluk ili neka mala osobna probitačnost, u svakom slučaju, kao idejni tvorac koncepta usprotivio sam se i zaprijetio vetom, a uz mene je stao cijeli Inicijativni odbor i građani Šibenika. Uslijedili su izbori, novi gradonačelnik (dr. Željko Burić) podržao je u ruke mu isporučeni projekt, ali istodobno je slao signale po kojima je u njemu za mene bilo sve manje mjesta. Ja osobno nisam tražio ništa doli da kao inicijator i čovjek koji je u razgovorima sa stotinama hrvatskih znanstvenika čiju sam potporu i povjerenje dobio, budem u tijelu koje će pripremati formiranje i djelovanje Studija i mislim da je to konačno riješeno.

S troje članova iz FER-a i FSB-a i Rektorata radim na koordinaciji. Zaključno mogu reći da je proces formiranja studija tekao puno duže nego li bi tekao u nekoj od zemalja s visokim političkim i obrazovnim standardima, ali ipak se priveo kraju. Politika u tom smislu može biti samo podrška dobre ideje, ostalo je stvar struke. Ovo je projekt znanstvene i sveučilišne zajednice RH. Riječ je o mega projektu koji polazi od toga da su univerziteti i fakulteti apolitične organizacije. Međutim, na ovom se mega projektu ne može ništa raditi ako znanstvena i stručna zajednica ne surađuju s lokalnom zajednicom, Gradom ili Županijom. Ovdje je stvar vrlo čista, riječ je o projektu koji u ovoj fazi vodi Sveučilište u Zagrebu, a lokalna samouprava u njegovoj je realizaciji partner. Ipak, rekao bih da je prostor u kojem će djelovati studij, eksteritorijalni prostor kojim će upravljati sveučilište, isto kao što će to biti budući prostor studentskog kampusa. To znači da službena politika Grada Šibenika ili Županije niti može niti smije utjecati na ono što će se događati u kampusu. Jedino što sada očekujem jest da mene, ostale operativne sudionike, sveučilišne profesore, znanstvenike i druge koji vode projekt, lokalna politika u tom više neće sprječavati.

Poznata nam je praksa da se dislocirani studiji u Hrvatskoj osnivaju, a potom ih matična sredina vrlo brzo vrati sebi. Mislite li da će se to dogoditi Šibeniku?

Od početka sam inzistirao na samostalnom studiju. Bilo je pokušaja tijekom razvoja ideje da nas se stavi pod kapu drugih fakulteta s tendencijom da nas oni kasnije 'pojedu'. Tome sam se suprotstavljao. Dakle, naš studij može ići samo ka samostalnosti nikako ka tome da nestane. U ovaj projekt nije uključeno samo zagrebačko Sveučilište. Ono je s nama u prvoj fazi osnivanja i uspostave Studija energetike i obnovljivih izvora, no nakon toga, kada krenemo na osnivanje drugih dvaju studija, zaštite okoliša i akvakulture, uključit će se Institut 'Ruđer Bošković', koji će preuzeti obvezu formiranja tih dvaju studijskih programa. U toj fazi Sveučilište Zagreb ostaje partner, a priključit će se i Sveučilište Osijek te splitsko sveučilište, institut 'Hrvoje Požar', Ekonerg… Nadam se da ovakvu jednu inicijativu u koju su uključeni gotovo svi znanstveni i sveučilišni centri, neće ugroziti mala taština pojedinih šibenskih političara.

Odakle novac za Studij?

U ovoj fazi oni koji financiraju zagrebačke studije osigurat će novac i za osnivanje ovog studija ali i za njegovo djelovanje. S druge strane, grad je već uložio mnogo truda u ovaj projekt i i kao mala i siromašna sredina izdvojio novac na početku ovog projekta. Ali sudbina ovog fakulteta ni u kojem slučaju ne ovisi o ekonomskoj moći grada Šibenika. Ovo je državni studij i sto-postotni iznos za njegovo financiranje izdvaja država. Dakle, ne postoje ekonomski razlozi iz kojeg bi ovaj projekt propao. Po mojim informacijama, za početak studija, točnije prvu fazu, izdvojit će se dva milijuna kuna.

Kao donatori ovog projekta iz gradske uprave spominju se Norvežani, koji su financirali projekt iNavis centra. U kojem su odnosu taj projekt i Studij, čiji bi prostor trebao biti u bivšoj vojarni Palacin?

Projekt studija i projekt iNavis centra su dva potpuno odvojena projekta koji jedan s drugim nemaju nikakve veze. Suradnja između ovih dvaju projekata vjerojatno će se dogoditi, ona je moguća i poželjna. Projekt iNavis ima ambicije da surađuje s lokalnim gospodarstvom i ovim prvim našim studijem, a studij također ima ambiciju postati suport gospodarstvu. Na početku će studij energetike biti smješten u prostoru iNavis centra, korisnici studija i centra koristit će zajedničke laboratorije, u koje će Norvežani uložiti europski novac. Za ovim se išlo kako se ne bi duplirala investicija, budući da su laboratoriji potrebni u oba projekta. No formiranje Sveučilišta je hrvatski projekt, a iNavis norveški i oni, ponavljam, nikako nisu isti, suradnja je dobrodošla. Konačan cilj je da se Sveučilište konačno smjesti u bivšoj vojarni na Palacinu.

Što je s projektom kampusa na Palacinu, čija je zadaća taj prostor staviti u funkciju?

Vlada RH, odnosno DUUDI, dala je Palacin na raspolaganje Gradu za potrebe utemeljenja kampusa. Palacin nismo mogli pokrenuti prije pokretanja prvog studija. No i Palacin će biti premalen prostor pa sam predložio gradonačelniku da bi bilo poželjno da se taj prostor proširi i na vojarnu 'Ante Jonjić' jer valja projicirati da utemeljenjem ovog studijskog programa i s dva studijska programa u najavi, postoji mogućnost širenja na dodatne programe, a u tom će slučaju prostor Palacina, koji raspolaže s oko 30 tisuća metara četvornih, biti nedostatan za sve što ovakvi projekti zahtijevaju – smještaj studenata, profesora, znanstveno istraživačkih centara te prehrane, sportskih terena, laboratorija, knjižnice… To su mali 'gradovi u gradu' gdje studenti imaju sve što im je potrebno. Sad su konačno otvorene mogućnosti da ovaj projekt studentskog kampusa, s temeljnim konceptom studija, nominiramo na europske fondove za sufinanciranje.

Mnogi u Šibeniku pokretanje ovog studija uspoređuju s gradnjom šibenske katedrale. Kažu, do sada je katedrala Sv. Jakova bila najveći doseg zajedničkih gradskih snaga, a sada će njoj uz bok stajati Studij energetike? U čemu je povijesnost tog projekta?

U tome što, ako se realizira u cjelini, kompletno mijenja poziciju Šibenika, a ljudi koji će u njemu djelovati i obrazovati se, mijenjat će i obrazovnu i opću klimu grada prema višim standardima. Ovaj je projekt koncipiran tako da se izbjegnu svi negativni aspekti koje su uočila tadašnja tri prva čovjeka hrvatskog obrazovnog sustava – bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. Bjeliš te prof. Perić i prof. Juraga, dekani FER-a i FSB-a. Utemeljenjem šibenskog studija pokušat će se otkloniti sve slabosti sustava. Prvo i najvažnije je da su naši fakulteti izuzetno cijenjeni kad je posrijedi teoretska priprema, ali su vrlo slabi kad je posrijedi suradnja s gospodarstvom. Postojeća dva vrhunska hrvatska fakulteta, usudio bih se reći najkvalitetnija, FER i FESB, obrazuju vrhunske stručnjake, no svi se oni za rad na novim tehnologijama moraju dodatno školovati. Ukratko, naš cilj je da naši studenti budu od početka uključeni u gospodarstvo i da poduzetnici s njima usko surađuju. To znači da mi ne obrazujemo ljude da sjede na Zavodu za zapošljavanje, nego da iz klupe idu na radno mjesto. Šibenik za to ima kapacitete, primjerice u Remontu, TLM-u, Zagrebmotaži.. Veliki turistički kompleksi kao što su Solaris, Primošten, Vodice troše mnogo energije, tako da i oni maju svoj interes u ovom području. Nadalje, mnogi građani bave se ugostiteljskom djelatnišču, svi oni imaju interese da se ne koriste klasičnom energijom, nego obnovljiim izvorima, primjerice, solarnom energijom. U neposrednoj blizini Šibenika su dva nacionalna parka, samo nešto dalje još četiri parka prirode, a Plitvice su na sat i pol vožnje. To su prirodni laboratoriji kakvih je malo u EU. Šibenik je bogom dan i za studij akvakulture, u samo dvije milje prolazite od maksimalno slatke vode do maksimalno slane vode, ukljujući sve vrste boćatosti i temperatura. To je idealno mjesto za proučavanje slatkovodnog i morskog uzgoja ribe. Ukratko, naša studija izvodljivosti pokazuje da su studiji utemeljeni na ekonomskim parametrima i da su samoodrživi. Istodobno, riječ o internacionalnom studiju koji će, nadam se, pohađati i studenti iz Poljske, Njemačke i ostalih država Europe i svijeta.

Takav studij traži i vrhunski kadar, na koji način će biti organizirana predavanja?

Ovo će biti studij s visokim standardima, na kojem će u prvoj fazi predavati sveučilišni profesori zagrebačkog FER-a i FESB-a, kolegije mogu voditi samo profesori i doktori, kao što je to slučaj na spomenuta dva fakulteta. No konačni cilj ovog projekta, osim osposobljavanja novih kadrova koji će pomagati razvoju šibenskog gospodarstva kroz djelatnosti vezane uz pojedini studij, je i školovanje vlastitih kadrova, ali i dovođenje u Šibenik obrazovanih mladih stručnjaka koji će preuzeti šibenske studije. Svijet je pun malih nama poznatih gradova u kojima postoje vrhunske i visoke škole najnovijih tehnologija. Cilj je ovog projekta da jednog dana Šibenik postane jedan od ‘malih’ svjetskih sveučilišnih gradova poput Oxforda, Cambridgea, Stanforda i drugih. To je možda san. Ali i priča o studiju je na početku bila samo moj mali san.